definicija silogizma
Etimološki dolazi od latinskog syllogismus koji, pak, dolazi od grčkog syllogismós. Prema njegovom semantičkom smislu to je spoj dvaju koncepata, syn i logotipa, što bi se moglo prevesti kao spoj ili kombinacija izraza. Silogizam je struktura koja se sastoji od dvije premise i zaključka. U njemu postoje tri pojma (glavni, molski i srednji) koji su predstavljeni kao deduktivno obrazloženje koje ide od općeg do određenog.
Primjer klasičnog silogizma bio bi sljedeći:
1) svi su ljudi smrtni,
2) Aristotel je čovjek i
3) tada je Aristotel smrtnik (u ovom primjeru glavni pojam bit će smrtnik, sporedni pojam bit će Aristotel, a srednji pojam čovjek).
Mora se reći da nije svaki silogizam zbog činjenice da je jedno nužno istina, ali da bi on bio valjan mora poštivati određena pravila, posebno osam.
Silogizme je stvorio Aristotel prije 2500 godina kao dio logike. Njegova se temeljna ideja sastoji od izdvajanja ili izvođenja zaključka iz dviju premisa i za to se mora slijediti niz pravila zaključivanja.
Pravila zaključivanja silogizma
- Prvo se pravilo odnosi na broj pojmova, koji uvijek mora biti tri. Svaka varijacija ovog pravila stvorila bi zabludu, odnosno lažno rasuđivanje s pojavom istine.
- Drugo pravilo ukazuje na to da srednji pojam ne bi trebao biti dio zaključka.
- Treća potvrđuje da srednji rok mora biti raspoređen u barem jednom od prostora.
- Prema četvrtom pravilu, srednji pojam mora se naći u svom univerzalnom produžetku u barem jednoj od prostorija.
- Peto pravilo kaže da je iz dvije negativne premise nemoguće dobiti bilo kakav zaključak.
- Šesti kaže da iz dvije potvrdne premise nije moguće izvesti negativan zaključak.
- Prema sedmom pravilu, ako je premisa određena, to podrazumijeva da će i zaključak biti poseban, a s druge strane, ako je premisa negativna, zaključak će biti jednako negativan.
- Osmo i posljednje pravilo drži da je iz dvije određene premise nemoguće doći do zaključka.
Silogizam je prisutan u našim mentalnim shemama i u matematici
U svakodnevnom životu koristimo, svjesno ili ne, ovu logičnu strukturu. Silogizmi pomažu u razmišljanju s logičkim kriterijem. Međutim, u matematici se oni najviše koriste. U tom smislu, rasuđivanje i matematički dokazi temelje se na pravilima silogizama.
