definicija političke zastupljenosti

Koncept zastupanja znači djelovanje u interesu ili u ime nekoga. Međutim, ako se referiramo na politiku, predstavljanje podrazumijeva nešto više, jer je da neki vladari koji predstavljaju neke građane moraju osigurati opće dobro društva u cjelini. Drugim riječima, kada članovi zajednice odaberu i izaberu neke od njenih članova da preuzmu određene vladine odgovornosti, govorimo o političkom predstavljanju.

Opća načela političke zastupljenosti u demokratskim sustavima

Počevši od Francuske revolucije 1789. godine, koncept predstavničke demokracije postupno se širio. S vremenom se model demokratskog predstavljanja učvrstio u mnogim zemljama planeta. Ovaj sustav vlasti temelji se na četiri principa:

1) vladare biraju građani putem izbornog postupka koji se provodi povremeno,

2) vladari imaju određeni stupanj autonomije u odnosu na interese kojima se vlada,

3) političke odluke uokvirene su u ozračju rasprava i sučeljavanja ideja i

4) različite ovlasti nacije (zakonodavna, izvršna i sudska) moraju djelovati neovisno, na takav način da politička zastupljenost vlade (izvršne vlasti) ne može ometati ostale dvije vlasti.

S druge strane, da bi postojao režim političkog predstavljanja zasnovan na demokratskim idealima, moraju se ispuniti određeni zahtjevi.

1) svi glasači moraju biti ravnopravni, što je popularno poznato kao "jedan građanin, jedan glas",

2) predstavnike koji vrše funkcije vlasti moraju kontrolirati predstavnici oporbe,

3) svako političko predstavljanje mora se temeljiti na poštivanju zakona i vladavine zakona,

4) U društvu kao cjelini moraju postojati mehanizmi sudjelovanja kako bi građani mogli iznositi svoje mišljenje, a ne samo glasati u određenom vremenskom razdoblju,

5) da se sloboda izražavanja i sve slobode mogu ostvariti u okviru suživota i tolerancije i

6) da država jamči da su različite političke stranke koje se kandidiraju ravnopravne i da se poštuje konačni rezultat izbora.

Sudjelovanje građana

Različiti modeli predstavljanja temeljeni na demokraciji razmatraju sudjelovanje građana. Svaki građanin ima svoju viziju o tome kakvo bi njegovo sudjelovanje trebalo biti u političkom životu njegove zemlje. Stoga neki smatraju da je povremeno glasanje dovoljno, a drugi ne žele sudjelovati i odluče ne glasati ni za jednog od mogućih predstavnika.

Postoji sektor građana koji smatra da bi demokratski sustav trebao uključivati ​​nove mehanizme sudjelovanja (referendum o ukidanju, referendum o odobrenju ili narodno savjetovanje).

Fotografije: Fotolia - Sentavio / Sentavio


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found