definicija socijalističkog sustava
The Socijalistički sustav ili socijalizam je politički, socijalni i ekonomski poredak koji Temelji se na imovinskom i kolektivnom upravljanju proizvodnim sredstvima ili u njegovom nedostatnom stanju, a s druge strane potiče progresivni nestanak društvenih klasa.
Politički sustav koji promiče administraciju zaduženu za društvo ili državu i progresivni nestanak društvenih skupina
Drugim riječima, u ovoj vrsti sustava ekonomski resursi potpadaju pod vlast dotičnog stanovništva i nema prostora za imovinu, upravo ovo drugo je jedna od velikih bitaka koje socijalistički sustav daje.
Isto tako, socijalistički sustav nazivamo politička i filozofska teorija koju je prigodno razvio njemački filozof Karl Marx i politički pokret koji se bori za uspostavljanje spomenutog političkog, ekonomskog i socijalnog sustava.
Glavna premisa koju postavlja socijalistički sustav jest regulacija države o tome koliko se gospodarskih i društvenih aktivnosti događa te pravilna i pravična raspodjela dobara dobivenih nakon proizvodnog procesa. Uz ovo pitanje, on tvrdi da administrativna kontrola unutar sustava mora biti u rukama radnika, dok demokratska kontrola civilnih političkih struktura mora pasti u ruke građana.
Treba napomenuti da je skriveni cilj socijalizma izgradnja društva u kojem ne postoje društvene klase podređene drugima, situacija koja se može postići ili revolucijom, prirodnom društvenom evolucijom ili provedbom institucionalnih reformi.
Iako je od pojave na političkoj sceni socijalizam nekoliko puta redefiniran i tumačen, ovisno o dežurnom sugovorniku i "političkoj boji", uglavnom su utvrđeni ideali izraženi višestrukim prijedlozima koji su povezani s opće dobro, socijalna jednakost i intervencionizam države.
Podrška i kritika
Socijalistički sustav dosegnuo je vrhunac tijekom prošlog stoljeća u europski komunistički blok, Sovjetski Savez i komunističkih država Azije i Kariba. Trenutno zemlje poput Kina, Kuba, Sjeverna Koreja, Vijetnam i Libija njima se upravlja u socijalističkom sustavu.
Kroz povijest su mnogi teoretičari, kao i razne nacije, blagoslivljali socijalistički sustav za koji smo upravo istakli da su ga prihvatili kao oblik vladavine, ali također moramo reći da je dobio žestoke kritike koje su posebno vodile računa da spomenu njegove najkrhkije bodovi ...
Koncentracija ekonomskih odluka u rukama male i odabrane skupine imat će ozbiljnih problema pri obradi ogromne količine informacija koje se proizvode, što će uzrokovati neugodnosti pri poduzimanju ispravnih mjera. To je jedna od glavnih slabosti koja se pripisuje socijalističkom sustavu.
Suprotno tome, u onim sustavima u kojima je ekonomija slobodna, odnosno na slobodnom tržištu, informacije koje se prikazuju i generiraju mogu biti obrađene i upravljane od strane svih uključenih aktera, a to će neizbježno povećati učinkovitost i razvoj.
Ova redukcionistička ideja koju predlaže socijalizam bila je jedno od pitanja koja je tijekom svoje povijesti bila najviše kritizirana.
Čak je i sama povijest pokazala da ekonomija slobodnog tržišta, u kojoj se akteri međusobno poštuju, donosi veće koristi nego u onima u kojima je jedino zaduženo za vođenje gospodarstva.
Jedan od primjera ovoga za koji kažemo da je nesumnjivo otok Kuba, nacija koja se za socijalistički sustav odlučila još od Kubanske revolucije davne 1959. godine kada je Fidel Castro preuzeo vlast i koja je do danas u najosnovnijoj zaostalosti, a ne spomenuti ekonomske probleme koji joj prijete, čak i s otvorenošću koju je počeo davati posljednjih godina nakon Castrova odlaska i dolaska njegovog brata Raúla na vlast.
