definicija dna
Ova kiselina također sadrži genetske podatke koji će biti nasljedni, odnosno prenijet će se s jedne osobe na drugu, s generacije na generaciju, za što se pokazalo da je njezina analiza i razumijevanje od velike važnosti za provođenje bilo koje vrste znanstvenih istraživanja ili se odvažite na hipotezu o identitetu ili karakteristikama pojedinca.
DNA je deoksiribonukleinska kiselina odgovorna za sadržavanje svih genetskih informacija pojedinca ili živog bića, informacija koje su jedinstvene i neponovljive u svakom biću, jer je kombinacija elemenata izgrađena na jedinstven način.
Podaci koje nam nudi deoksiribonukleinska kiselina ili DNA jesu one koje su izravno povezane s konformacijom bilo koje vrste stanica u živom biću. Te se informacije prenose kroz segmente poznate kao geni, konstrukcije odgovorne za oblikovanje različitih staničnih kompleksa organizma.
Vrijedno je spomenuti da prema složenosti živog organizma DNA može biti više ili manje složena, odnosno može predstavljati više ili manje informacija. U tom smislu, DNA pojedinaca je mnogo složenija od one bakterije koja ima jedan kromosom, da navedemo primjer.
DNA bi se mogla opisati kao složeni lanac polimera (ili makro stanica), polimera koji su dvostruko isprepleteni vodikovim vezama. Struktura DNA postaje složenija od parova nukleotida, tvoreći histone, nukleosome i kromatide koji čine poznate kromosome. Kromosomi se nalaze u jezgri stanice i njihova specifična kombinacija određuje spol živog bića: mužjaka ili ženu, muškarca ili ženu.
Vrijedno je napomenuti da se u slučaju ljudskih bića spol određuje u takozvanom paru 23, pri čemu je žensko ako je par XX, a muški ako postoji kombinacija XY. Kromatide se tada sastoje od cijelog ovog lanca elemenata koji započinje s DNA.
Biološki utjecaj DNA
DNA pohranjuje podatke iz gena, genoma, a također je odgovorna za kodiranje proteina i replikaciju iste DNA kako bi se osiguralo da se podaci prenose u nove stanice dok traje stanična dioba. Bez DNA informacije koje grade ili održavaju određeni organizam ne bi bile održive, a kamoli nemogućnost prenošenja podataka koje spominjemo.
Prijenos genetskog nasljeđa
Gen je naziv koji označava tu sekvencu DNA koja osigurava da se oni aspekti i karakteristike koji proizlaze iz nasljeđa prenose s generacije na generaciju na zadovoljavajući način. Gen ima informacije koje se smatraju nasljedstvom i koje muškarci i žene prenose svim svojim potomcima tijekom života. Sada treba napomenuti da ovi podaci uključuju fizičke aspekte poput smeđih i plavih očiju i sklonost trbuhu, kao i bilo koju drugu vrstu situacije koja se može naslijediti, poput predispozicije za neko stanje ili bolest.
Prednosti znanja i istraživanja DNA
Otkriće, analiza i razumijevanje DNK omogućili su ljudima da izvrše sve vrste istraživanja i znanstvenog napretka koji imaju za cilj poboljšanje životnih uvjeta živih bića. Među tim elementima moramo spomenuti postignuća u genetici i forenzičkim istragama, na primjer, trenutno je moguće utvrditi materijalno autorstvo zločina ako se uzorci genetskog materijala mogu dobiti na mjestu događaja. A da ne govorimo o rješavanju nekih stanja, jer milimetarsko znanje o sastavu pojedinca također nam omogućuje da spoznamo njihove nedostatke i s otiskom znanosti tražimo alternative koje omogućuju izlječenje bolesti.
Također je u računarstvu važno jer se u sustavima ove vrste primjenjuju neki elementi povezani sa sastavom DNA.
Nesumnjivo je da je ljudskim bićem u potpunosti dešifrirajući sastav DNK postignuto jedno od najvažnijih dostignuća u povijesti, budući da je moglo imati pristup istoj strukturi sastava svakog pojedinca na genetskoj razini.
