definicija elektromotorne sile
Elektromotorna sila generatora električne energije posao je koji mora obaviti kako bi se električni naboj pomicao kroz krug, kako izvan tako i unutar samog generatora.
Dakle, elektromotorna sila uspostavlja sposobnost različitih električnih pomagala da aktiviraju svoj električni naboj (na primjer, u akumulatoru vozila ili u generatoru). Ova vrsta uređaja aktivira određenu silu na električne naboje i na taj način ovaj pribor može normalno funkcionirati.
Načini elektromotorne sile
Ovisno o svakoj vrsti električne struje, moguće je govoriti o elektromotornoj sili u nekoliko značenja:
1) izravni izvori elektromotorne sile (u ovom slučaju generirana struja ima konstantnu vrijednost),
2) izvori naizmjenične elektromotorne sile (proizvedena struja je promjenjiva tijekom vremena),
3) elektromotorna sila koja nastaje trenjem,
4) elektromotorna sila indukcijom (to se događa kad magnet u pokretu intervenira kroz svoju magnetsku silu),
5) elektromotorna sila prema temperaturi (kada se dva metala zagriju na različite temperature),
6) elektromagnetska sila generirana kemijskim reakcijama (kada je uređaj namijenjen dobivanju električne energije iz kemijskih reakcija, na primjer u baterijama).
Uzrok struje
Elektromotorna sila je ukratko uzrok elektriciteta, budući da je u električnom krugu ono što kontrolirano premješta elektrone iz jednog položaja u drugi. Mora se uzeti u obzir da kada su atomi blizu, dolazi do električne promjene zbog stanja njihovih naboja.
Konkretan slučaj
Konkretan primjer može ilustrirati koja je to vrsta sile. Uzmimo slučaj kruga koji čini baterija koja je spojena na svjetiljku. Svjetiljka ima određene otpore. Povezivanjem stezaljki žarulje s onima akumulatora, ona će cirkulirati struju kroz krug i ići će s pozitivnog na negativni priključak. Da bi to bilo moguće, unutarnji naboji u bateriji moraju se pomaknuti s najvećeg na najmanji potencijal.
Da bi se u ovom slučaju odredila elektromotorna sila, elektromotornu silu predstavlja grčko slovo epsilon E, što je jednako radu u podijeljenom s veličinom naboja koji se naziva q (rad se mjeri u džulima i veličinom naboja in columbios), napokon dajući rezultat u voltima.
