theclickinggeneration.com

Poznat je kao Međunarodna trgovina prema komercijalna razmjena između dviju ili više nacija, ili ako ona ne uspije između različitih ekonomskih regija i izvan granica nacije kojoj pripada.

Akcija kupnje i prodaje izvan granica zemlje kojoj pripada i koja obično zahtijeva plaćanje carine

Navedena razmjena sastoji se od kupnje i prodaje robe, usluga ili proizvoda, između ostalog, i za koje se mora platiti carina, bilo za izvoz ili uvoz, prema potrebi.

Treba napomenuti da se ispostavlja uvjet bez ekvanoma da zemlja koja želi uspostaviti ekonomske odnose izvan svojih granica ima ono što je u komercijalnoj sferi poznato kao otvorena ekonomija.

Sada, da bi zaštitile svoje ekonomije, ali istovremeno da se komercijalno ne zatvore sa svijetom, zemlje i regije kao blokovi odlučili su ukinuti gore spomenute carine i umjesto njih utvrđene su zajedničke carine, kako bi se na taj način omogućiti slobodno kretanje robe i proizvoda, da se ekonomski očuva i ojača u odnosu na svoju izravnu konkurenciju.

Kakva je bila ova trgovina tijekom vremena

Komercijalna praksa među zemljama nije nešto od ovih vremena daleko od nje, jer su je u najdaljim vremenima različite nacije provodile, iako je u nekim trenucima bila manje intenzivna nego danas, uvijek je bila prisutna.

Od antičkih vremena trgovina među zemljama bila je vrlo aktivna, dok je tijekom srednjeg vijeka pretrpjela pad, nastavljajući se na važan način nakon otkrića Amerike, budući da će Europa koristiti svoja potpuno nova kolonijalna tržišta za ekonomski rast i rast.

Paradigmatičan slučaj demonstrirale su upravo španjolske kolonije u Americi, koje su također odlučile izvikivati ​​slobodu od Španjolske iz ekonomskih razloga, jer im je zabranjivalo komercijalnu razmjenu s drugim državama osim nje.

Ograničenje je bilo vrlo oštro, međutim, mnogi su trgovci odlučili otvoriti ilegalno mjesto s drugim zemljama, na primjer Engleskom, koja im je nudila bolje uvjete i ekonomski povrat.

U međuvremenu, politička neovisnost donijela je ekonomsku neovisnost, a narodi oslobođeni Španjolske mogli su uspostaviti vlastite trgovačke zakone i trgovati s kim god su htjeli.

Od drugog dijela prošlog stoljeća, a zatim postupno, sve dok nisu dosegle svoj maksimum u devedesetima, nacije su počele pokazivati ​​fenomenalno otvaranje svojih gospodarstava prema van.

Primjerice, trenutno praktički niti jedno gospodarstvo ne ostaje svjesno onoga što se događa s drugom koja se nalazila s druge strane planeta, a to je upravo zbog međusobne povezanosti tržišta.

Liberalizam nasuprot protekcionizmu

Postoje različite ekonomske teorije koje se bave ovom vrstom trgovine, dok je jedna od najraširenijih ona Škotski ekonomist Adam Smith.

Prema Smithu, proizvodi se moraju proizvoditi u onim zemljama u kojima su troškovi njihove proizvodnje najniži i tada bi se s tog mjesta izvozili u ostatak svijeta.

Stoga je Smith bio odlučni branitelj slobodne trgovine, jer je smatrao da će rast i razvoj biti vjerojatni samo iz ovog modela.

U međuvremenu, za Smitha prednost bi bile one zemlje koje su bile sposobne proizvesti više, ulažući manje proizvodnih čimbenika.

Na taj bi način troškovi proizvodnje također bili niži.

Suočeni s ovom pozicijom, nalazimo protekcionistički prijedlog da ono što čini primjenjuje stvarno visoke poreze na uvezene proizvode kako se ne bi mogli nadmetati s lokalnom industrijom, te na taj način obeshrabriti njihovu kupnju i ojačati nacionalnu industriju.

Poskupite strane proizvode kako bi potrošač morao odabrati domaće proizvode jer su jeftiniji.

Općenito, države se odlučuju primijeniti ovu vrstu zaštite u situacijama ekonomske krize.

Jedna od velikih razlika između ova dva antagonistička modela je ta što se u liberalizmu cijene slobodno određuju tržišnom ponudom i potražnjom, dok je u protekcionizmu državna intervencija na svim razinama ta koja uspostavlja regulativu i ograničenja. Na primjer, ona uspostavlja maksimalne cijene na lokalnom nivou tržište, i gore spomenute uvozne carine.

Vrijedno je spomenuti da su carine koje su se tradicionalno naplaćivale po nalogu ove vrste trgovine, trenutno ukinute od strane mnogih država i regionalnih ekonomskih blokova, slijedeći zakone nametnute životom u globaliziranom svijetu, u kojem na primjer, nemoguće je da ova vrsta trgovine raste sve više i više.

Na primjer, Europska zajednica ili Mercosur ukinuli su carine za te zemlje članice i na taj način roba slobodno cirkulira bez plaćanja ikakvih kanona.