definicija tražitelja
U računalstvu, tražilica je sustav koji djeluje indeksiranjem datoteka i podataka na webu kako bi olakšao njihovo traženje pojmova i pojmova relevantnih za korisnika jednostavnim unosom ključne riječi. Nakon unosa pojma, aplikacija vraća popis web adresa u koje je navedena riječ uključena ili spomenuta. Korištenje web pretraživača postalo je jedan od glavnih razloga korištenja Interneta, olakšavajući dobivanje informacija i istražni rad, ali i u društvene, rekreacijske i osobne svrhe.
Postoje različite vrste aplikacija koje se smatraju tražilicama. Postoje hijerarhijske tražilice, koje se nazivaju i pauci ili pauci, direktoriji, mješovite tražilice i direktoriji, meta tražilice, vertikalne tražilice i mnogi drugi.
Količina informacija koja se nalazi na Internetu toliko je divlje pretjerana da, ako se tiska, ne samo da ne bi stala u najveću knjižnicu na svijetu, već bi nam trebalo toliko zgrada za smještaj svezaka koliko površina zauzima nekoliko ljudskih megaciteta .
Mnogo je tih informacija otvoreno dostupno javnosti, ali morate znati gdje ih potražiti. Da bismo je pronašli, imamo alat: tražilice.
Tražilica je internetska usluga koja automatski indeksira stranice koje čine tisuće i tisuće internetskih stranica i nudi nam vaš upit putem pretraživanja ključnih riječi.
Zapravo se tražilica sastoji od, grubo od tri dijela: s jedne strane, baza podataka koja sadrži reference na web stranice i dokumente kojih je tražilica svjesna, a koja čak može postati cjelovite kopije stranica s njihovim odgovarajućim elementima, poput slika (kao u slučaj Googleove predmemorije).
S druge strane, imamo mehanizam zadužen za pretraživanje stranica koje će se klasificirati, a koji je poznat kao "pauk", budući da se njegov model pretraživanja temelji na produženju "nogu" koje slijede veze koje izlaze sa stranica .
To je razlog što, kada kreiramo web stranicu, možemo je brzo vidjeti klasificiranu i u rezultatima tražilice kao što su Google, Yahoo! ili Bing.
Konačno, treća se dionica tražilice sastoji od korisničkog sučelja koje nam omogućuje provođenje pretraživanja. To se kao bitni elementi sastoji od okvira za tekst za unos ključne riječi ili izraza pretraživanja i gumba za započinjanje samog pretraživanja.
Ono što dobivamo nakon što unesemo ključnu riječ ili više ključnih riječi koje nas zanimaju je popis stranica na kojima se te riječi pojavljuju.
Tako, i, na primjer, ako smo zainteresirani za traženje članaka o ribolovu, možemo unijeti ovu riječ (težinu) onakvu kakva je na Googleu ili Bingu, i kliknuti na gumb za pretraživanje kako bi nam prikazali stranice s rezultatima koje uključuju navedeno riječ.
Sve tražilice pružaju mogućnost pretraživanja različitih riječi koje se mogu pojaviti na stranici u poremećaju s obzirom na to kako smo ih unijeli ili pretraživanja doslovnih fraza, koje su iste riječi, ali istim redoslijedom koji smo unijeli. ih. Da bismo to učinili, frazu moramo staviti u dvostruke navodnike.
Na primjer, ako želimo pronaći autora latinske fraze podebljano bogatstvo iuvat, u tražilicu ćemo unijeti:
"Audaces fortuna iuvat"
a zatim ćemo pritisnuti tipku za povratak ili ćemo kliknuti na gumb za pretraživanje.
S vremenom su neke tražilice razvile niz "trikova" za daljnje pročišćavanje pretraživanja.
To je slučaj s Googleom koji nam, između ostalog, omogućuje pretragu određene web stranice umjesto cijelog Interneta ili izvršavanje izračuna ili pretvorbu jedinica (mjere, valute).
Redoslijed prikazivanja rezultata određen je nizom čimbenika koji daju "ocjenu" svakoj rangiranoj stranici.
Svaka tražilica daje ovu ocjenu na drugačiji način prema različitim kriterijima, a zapravo je algoritam koji dodjeljuje bodove obično jedna od najbolje čuvanih tajni tvrtki koje stoje iza tražilica; Jeste li ikad čuli za SEO?
Algoritmi pretraživanja također su ugradili umjetnu inteligenciju za precizno podešavanje rezultata pretraživanja.
Ono što tražimo, mnogo puta ovisi o jezičnom ili kulturnom kontekstu u kojem pišemo, ili to mogu biti riječi s dvostrukim ili trostrukim značenjem, ovisno o nekoliko čimbenika. Poznavanje dosadašnjih pretraživanja i razumijevanje tih značenja u njihovom kontekstu pomaže korisnicima interneta ponuditi korisnije rezultate, a to je ono što tražilice pokušavaju učiniti.
Povijesno gledano, prva moderna tražilica bila je Webcrawler, objavljena 1994. godine.
Do tada su se sve tražilice sastojale od uređenog i strukturiranog indeksa veza do web stranica i stranica, koje smo morali proći ručno, postupno se spuštajući kroz stablo kategorija i potkategorija.
Ono što nam sadašnjost već pruža i očekuje nas u budućnosti su glasovne pretrage (odnosno diktiranje pojmova za pretraživanje stroju tako da ih „razumije“) i pretraživanja temeljena na fotografijama na kojima tražilica također „razumije“ ono što se pojavljuje na slikama i to tumači.
Takve tehnologije već postoje i mogu se primijeniti, ali još uvijek su u fazi kada trebaju sazrijeti za prelazak u novu fazu.
