definicija složene rečenice

Rečenica je sastavljena kada se u njenom iskazu pojave dva glagolska oblika (suprotno jednostavnoj rečenici koja ima samo jedan). Pogledajmo nekoliko primjera složenih rečenica:

"Pročitao je roman i bio zadovoljan."

"Zabrinut sam zbog mišljenja koje ljudi imaju."

"Žele da napustim ured."

U sva tri primjera svaka rečenica ima dva različita dijela koja se međusobno kombiniraju i svaki je dio poznat kao prijedlog. Gramatička kombinacija svakog prijedloga može se izvesti na tri različita načina: koordinacijom, uspoređivanjem ili podređivanjem.

Koordiniraj složene rečenice

Glavna karakteristika ovih rečenica je da su u istoj sintaksičkoj ravni, odnosno da imaju isti rang, a uz to su ujedinjeni vezom ili neksusom. Pogledajmo tri konkretna primjera:

"Moja je momčad pobijedila u igri, ali nije prvak."

"Rano sam stigao kući i pripremio večeru."

"Moj prijatelj studira i njegov rođak radi."

Postoji nekoliko mogućnosti za koordinirane složene rečenice, ovisno o vrsti nexusa koji im se pridružuje. S jedne strane, kopulativ (Prijatelj se igra, a njegov rođak čita). Tu je i dilema (Daj mi novac ili odlazi). Distributivna složena rečenica (Ovdje pada kiša, tamo je sunčano). Adverzativ (pobijedio sam u igri, ali nisam bio zadovoljan). Konačno, objašnjenja u složenici (On je vrlo mlad radnik, odnosno nema iskustva).

Supostavljene složene rečenice

U tim rečenicama nema riječi koja djeluje kao poveznica, već interpunkcijski znak koji povezuje dva dijela složene rečenice. Ovo objašnjenje opet ilustriramo nekim primjerima:

"Jako je hladno, obući ću kaput."

"Velika je zabrinutost: opasnost je neposredna."

Podređene složene rečenice

Temeljna karakteristika ovih rečenica je odnos ovisnosti jednog dijela u odnosu na drugi. Drugim riječima, postoji glavna rečenica i druga koja je podređena. Pogledajmo to s dva konkretna primjera:

"Rekao je da stignete što prije."

"Pitam se hoće li doći sljedeći vikend."

Složene rečenice u kojima postoji podređenost predstavljene su, pak, s tri različita načina: priloška podređenost (učinit ću to kad budem mogla), sadržajna podređenost (rekao mi je da to neće učiniti) i pridjevska podređenost (studenti koga su suspendirali ostavili tako sretni).