definicija bijega kapitala
Kad osoba ili entitet odluči preseliti novac iz svoje zemlje, ovaj je fenomen u narodu poznat kao bijeg kapitala i to je stvarnost globaliziranog svijeta.
Zašto se proizvodi?
Glavni razlog je ekonomska nestabilnost zemlje. Ova nestabilnost generira određeni strah u pogledu pouzdanosti banaka, kao što se posljednjih godina dogodilo u Argentini s fenomenom corralito, te u zemljama poput Cipra ili Grčke koje su ušle u duboku krizu.
Kako povući takav potez i što on podrazumijeva?
Davno je ova operacija izvršena izravno, na primjer unošenjem fizičkog novca u aktovku i odnošenjem u banku u drugoj zemlji na polog. Trenutno ovaj postupak nije jedini, budući da bankarski sustav dopušta slanje novca prijenosom iz nacionalne banke u stranu banku. Na taj se način kretanje kapitala može vršiti sve dok se provodi u okviru zakona.
U onim slučajevima u kojima je novac poslan izvan državnih granica povezan s utajom poreza, podzemnom ekonomijom ili nekim zločinom, bijeg kapitala mora se obaviti klasičnom aktovkom (bankovni transferi ostavljaju trag i nezakonita bi aktivnost bila lako otkriven).
Kao što je i logično, prirodno odredište bijega kapitala je porezno utočište, odnosno zemlja u kojoj se dohodak ne oporezuje i održava bankovna tajna te se na taj način potiče dolazak stranog novca. Da bi postupak bijega kapitala imao pravno pokriće u poreznim oazama, postoje takozvane offshore tvrtke, mehanizam koji omogućuje utaju novca bez potrebe za korištenjem sustava aktovki.
U konačnici postoje dvije vrste bijega kapitala, legalni i ilegalni.
Posljedice bijega kapitala
Nepovjerenje u određene ekonomije glavni je uzrok ove pojave. Što se tiče posljedica koje proizvodi, raznolike su: izravno utječe na nacionalni BDP, smanjuje pričuvu kapitala u bankarskom sustavu, porast kamatnih stopa i pad nacionalnih ulaganja.
Ovi negativni učinci na ekonomiju zemlje stvaraju potrebu za borbom protiv bijega kapitala.
Fotografije: Fotolia - rudall30 / javieruiz
