definicija dekaedra
Poliedri su oni geometrijski elementi s različitim ravnim licima. Zapravo, riječ poliedar na grčkom doslovno znači "mnoga lica".
Te se figure mogu razumjeti kao čvrsto ili trodimenzionalno tijelo i njihov volumen ovisi o različitim licima svakog poliedra.
Treba napomenuti da se ideja poliedra odnosi na skup poligona u tri dimenzije, a ideja poligona na ravni likovi.
Dekahedron je deseterostrani poliedar
Poliedri su pravilni kad su im različita lica i kutovi jednaki, a nepravilni su kad se taj kriterij ne slijedi. Drugi način klasifikacije je prema broju lica. S druge strane, poliedri se dijele na konveksne i udubljene, prvi su oni koji se mogu poduprijeti na svim svojim licima, dok su drugi oni koji ne posjeduju ovo svojstvo.
Na taj je način deseterostrani poliedar dekaedar. Drugim riječima, riječ je o geometrijskom tijelu koje se sastoji od deset ravnih ploha, ali nije redoviti poliedar budući da im lica nisu ista. Istodobno, to je poliedar koji može biti i konkavan i konveksan, budući da broj bridova i vrhova može varirati.
Što se tiče izraza dekahedron, on se sastoji od dva grčka korijena: deka, što znači deset i hedra, što znači sjedište.
Primjeri dekaedre
U igri uloga koristi se vrlo originalna vrsta kockica, koja ima deset lica umjesto tradicionalnih šest. Ova deseterostrana matrica poznata je i pod drugim imenom, peterokutnim trapezoedrom (sastoji se od 10 lica i četiri vrha na svakom od njih).
Peterokutna bipiramida sastoji se od 10 jednakostraničnih trokuta, 15 bridova i 7 vrhova. Ovaj poliedar omogućuje nam objašnjenje molekularne strukture ili trodimenzionalnog rasporeda nekih atoma koji čine molekulu.
Ostali primjeri dekaedra su osmerokutna prizma (10 lica, 24 ruba i 16 vrhova) ili enneagonalna piramida (10 lica, 18 bridova i 10 vrhova).
Platon i poliedri (platonske krutine)
Platon je bio prvi filozof i matematičar koji se pozabavio temom poliedra. Prema ovom grčkom filozofu iz lV stoljeća pr. C, svaki od četiri elementa koji čine svemir (zrak, voda, zemlja i vatra) povezan je s različitim poliedrom. Vatra se sastoji od tetraedra, zrak se sastoji od oktaedra, voda se sastoji od ikosaedra, a zemlja od kockica.
Treba napomenuti da za Platona postoji peti poliedarski oblik, dodekaedar, koji je Bog koristio za utvrđivanje granice svemira.
Vizija platonskih krutina izražava dvostruku dimenziju: strukturu svega što postoji i, paralelno, njegovu ljepotu.
Foto: Fotolia - grandeduc
