definicija bespovratnih sredstava
Ovisno o kontekstu u kojem se riječ koristi dodijeliti predstavit će različita značenja.
Financijska pomoć koju država ili privatna stranka dodjeljuje za plaćanje neke aktivnosti ili nečijeg rada ili studija
Njegova najopćenitija upotreba govori nam da je subvencija ona ekonomska pomoć, koja obično potječe od državnog tijela, što ovisi o vladi današnjice, a čija je misija platiti ili održati određenu aktivnost.
Općenito povezano s obrazovanjem, zdravstvom ili bilo kojom drugom vrstom problema svojstvenom socijalnoj pomoći najugroženijeg sektora stanovništva, jer nema resursa ili ih nema, onima kojima je ova pomoć potrebna za doprinos općem dobru ... koje provode, na primjer putem neprofitne organizacije i namijenjene su izgradnji kuća ili zdravstvenoj zaštiti.
Također, potpora se često naziva subvencijom.
U računovodstvo, posebno u javnosti, potpora će biti Novčana stavka koju država dodjeljuje različitim agentima javnih uprava i koja od njih zatim može ići u druge javne, privatne ili privatne subjekte i čija je misija riješiti projekt ili posebnu aktivnost gore spomenutih odredišta.
Primatelji subvencije moraju se strogo pridržavati uvjeta koji su pravovremeno dogovoreni za isporuku mase, u suprotnom, kada se prekrši sporazum, dotična uprava može otkazati, donoseći ga bez učinka.
Djelatnosti koje se obično subvencioniraju: kultura i umjetnost, obrazovanje, zdravstvo, prijevoz ...
Stoga će bespovratna sredstva stvoriti odnos između korisnika i dotične uprave.
Trenutno država subvencionira mnoge djelatnosti, poput: javni prijevoz, obrazovanje, zdravstvo, poljoprivreda, među ostalim.
S druge strane, u obrazovno područje, pojam subvencija često se koristi kao sinonim za stipendija.
U tom kontekstu, subvencija bi uključivala ekonomski doprinos koji se daje onim studentima ili istraživačima koji nemaju značajan kapital za izvođenje svojih studija ili istraživanja.
Ovi studenti ili znanstvenici imaju ogroman dokazani potencijal, s posebnim kvalitetama koje su iznad prosjeka, i zato su im odlučili pomoći jer sami sebi ne mogu priuštiti studij ili posao, ali sigurno je poznato da će se pridržavati studija ili istraživačke ciljeve, prema potrebi, i donijet će veliku korist zajednici.
Ekonomski doprinos u ovom slučaju mogu dati službena tijela, poput Ministarstva obrazovanja, ili, u protivnom, privatne tvrtke, poput banaka ili zaklada.
Dvije su vrste potpora ili stipendija, generali (izvođenje uobičajenih studija) i specifično (razmjene u inozemstvu, između različitih sveučilišta u istoj zemlji).
Te su se prakse razvile i postale vrlo raširene posljednjih godina, u mnogim su slučajevima čak i zamijenile druge vrste ugovora, koji bi u drugim uvjetima zahtijevali bolje plaće i bolje radne uvjete. Druga strana medalje bila je upravo to, omogućujući tvrtkama da dobiju specijaliziranu i jeftiniju radnu snagu, nažalost, u nekim slučajevima dostižući eksploataciju.
Na umjetničkoj su razini državne subvencije umjetnicima, filmskim i televizijskim produkcijskim kućama ili kazališnim kućama također vrlo česte.
Putem njih filmaši, glumci, producenti, između ostalog, mogu platiti svoje produkcije koje obično uživaju poseban prestiž kako za glumca tako i za kreativnu stranu, kao i za sadržaj.
Općenito, ove su vrste prijedloga predstavljene u kazalištima ili javnim sobama, odnosno ovise o nacionalnim ili općinskim vladama i imaju nižu ulaznu cijenu od ostalih većih i privatnih produkcija.
Subvencioniranje kazališnih emisija, glazbe, filmova ili televizijskih programa vrlo je relevantna javna politika jer značajno i pozitivno utječe na uvažavanje i kulturu ljudi.
Što su ti proizvodi pristupačniji, a također i veću pomoć od države da ih okupi, ta će vlada izravno ulagati u podizanje kulturne razine svoje nacije.
S tim u vezi moramo reći da ove subvencije mora kontrolirati kontrolno tijelo kako bi se ispunili uvjeti, i naravno da moraju biti najviše pluralni, odnosno moraju se dodijeliti bilo kojem umjetniku ili producentu izvan ideologije koju ispovijedaju .