theclickinggeneration.com

Shvaćen kao jedna od najdivljenijih i svojstvenih osobina ljudskog bića, altruizam je sposobnost nesebičnog djelovanja u korist drugih kojima je možda potrebna pomoć ili su u lošijim uvjetima. Smatra se da je altruizam svojstveno stanje čovjeka jer se on, kad živi u društvu, odnosi s drugim pojedincima i razvija sve vrste osjećaja suosjećanja, empatije i ljubavi zbog kojih djeluje nezainteresirano i suosjećajno.

Riječ altruizam vuče podrijetlo od stare francuske riječi, altruizam, što znači da se dajete za pomoć onima kojima je pomoć potrebna. Preciznije "altrui" iz francuskog, manifestira "iz drugog"

Opći profil altruističnog pojedinca

Riječ je o nekome tko misli na druge, a ne samo na sebe. Stoga je on osoba s empatijom i obično je spreman pomoći onima kojima je potrebna.

U pravilu djeluje nezainteresirano, to jest ne tražeći korist u zamjenu za svoje velikodušno djelovanje. Vrlo je vjerojatno da altruistična osoba djeluje iz ljubavi prema drugima ili zbog neke vrste moralnih uvjerenja ili vrijednosti.

Altruizam podrazumijeva u većini slučajeva djelovanje u korist drugoga čak i kad rezultat te radnje može biti štetan ili štetan za osobu koja ju je izvršila. U tom smislu, altruistička ponašanja koja pokazuju ljudi i druga živa bića suprotstavljena su darvinističkoj teoriji opstanka najsposobnijih, jer ona podrazumijeva potpuno predavanje, unatoč znanju o mogućnosti smrti ili izumiranja.

Primjeri iz svakodnevnog života

Učenik koji pomaže svojim školskim kolegama u obavljanju domaćih zadataka jasan je primjer altruističke osobe.

Isto se događa s onima koji nesebično i dobrovoljno surađuju s društvenim subjektima.

Misionari koji rade s potlačenim narodima i u teškim su okolnostima nesumnjivo altruistični.

Altruizam je jedan od elemenata koji se najviše slave u svim tradicionalnim religijama, posebno među kršćanstvom, judaizmom, islamom, budizmom i hinduizmom. Za sve njih, ljudsko je biće plemenito biće stvoreno nalik svom bogu i stoga djeluje prirodno u korist onih kojima je najpotrebniji. U slučaju kršćanstva, predaja Isusa u žrtvu s ciljem spašavanja čovječanstva od grijeha najočitiji je i najpoznatiji primjer altruizma.

Jesmo li altruistični ili sebični?

Na ovo pitanje nema konačnog odgovora. Ako uzmemo u obzir da se sva živa bića bore za svoj opstanak, ljudi su sebični. Međutim, očito je da se određena ponašanja odmiču od borbe za vlastiti opstanak i usredotočuju na korist drugih.

Altruizam ima paradoksalnu komponentu, jer nezainteresirano djelovanje može sakriti dozu sebičnosti. Stoga, ako pomognem susjedu da izvrši potez, mogu pomisliti da ću zauzvrat ostvariti određenu korist (na primjer, kad mi zatreba, moći ću ga zamoliti za uslugu ili ću se jednostavno osjećati dobro pružajući mu moju pomoć).

Postoje mnogi stavovi koji obično prate altruizam i koji imaju veze s ponašanjem koje se smatra etičkim i moralnim. Među tim stavovima moramo spomenuti suosjećanje, ljubav prema drugima, empatiju, solidarnost itd. Na isti način, postoje i stavovi i načini djelovanja suprotstavljeni altruizmu, a neki od njih mogu biti sebičnost, individualizam i potraga za samozadovoljstvom bez obzira na potrebe drugih.

U Životinjskom carstvu

Altruizam postoji i među životinjama. U tom smislu, dupin je životinja nezainteresiranog ponašanja, jer pomaže svojim vrstama kada su napadnute ili su u opasnosti. Neki gmazovi stvaraju zadružne strukture kako bi zaštitili svoj prirodni prostor. Velikodušni stavovi vide se i u ponašanju slonova i gorila. Neki šišmiši povrate krv svog plijena kako bi je ponudili drugim osobama koje nemaju hranu.

Gornji primjeri pokazuju da životinje osjećaju empatiju prema ostalim pripadnicima iste vrste. U slučaju pasa, njihov stupanj empatije može se usmjeriti na ljudska bića, jer su sposobni žrtvovati svoj život da bi pomogli svojim gospodarima ako su u opasnosti.