definicija dvosmislenosti
S jedne strane, kada želimo izraziti alternativa tome da se nešto, izreka, radnja, ponašanje, između ostalih mogućnosti, mogu razumjeti na različite načine ili što pokreće različita tumačenja, koristimo riječ dvosmislenost da izrazimo takvu situaciju.
Kad izreka generira nekoliko tumačenja
“Njegova mračna gesta nakon što je čuo vijest o Marijinom skorom braku potvrđuje dvosmislenost njegova govora rekavši da više nije zaljubljen u nju..”
Sumnja da netko predstavlja u kontekstu ili situaciji
A s druge strane, koristi se riječ dvosmislenost sumnju, kolebanje i nesigurnost uputite na nešto ili nekoga. “S puno dvosmislenosti rekao je da će nas pratiti na aerodrom da potražimo svog brata, pa ne znamo hoće li doista.”
Tada, kada pojedinac djeluje izloženo, u oba značenja pojma dvosmislenost, u tom pogledu možemo tvrditi da je dvosmislen.
Tako, na primjer, političar koji u javnim govorima potvrđuje svoju predanost borbi za iskorjenjivanje siromaštva i stvaranju politika koje promiču bolju kvalitetu života nižih i zaboravljenih klasa, ali s druge strane u svom osobnom života, hvali se svim materijalnim stvarima koje posjeduje i pokušava ih povećati, očito je dvosmislen.
Jezična dvosmislenost: riječ ili fraza koja istovremeno dopušta više tumačenja
I po nalogu lingvistika, također nalazimo referencu za riječ, jer jezična dvoznačnost određuje ona riječ, fraza ili fraza, koja istodobno dopušta dvije ili više upotreba ili tumačenja.
Primjerice, postoje neke riječi, poput mačke, koje priznaju nekoliko upotreba, a tada će se samo u njihovom odgovarajućem kontekstu sigurno shvatiti njegovo značenje, jer ako se spominje bez odgovarajuće kontekstualizacije, može popustiti do dvosmislenosti.
Budući da se mačka može odnositi na domaću životinju, na stroj koji omogućuje dizanje velikih utega na maloj visini ili na onu ženu s laganim životom koja prima novac ili materijalne poklone u zamjenu za seksualne usluge.
U idealnom slučaju, u bilo kojoj vrsti interakcije s drugima ili drugima, u kojima dijalog posreduje, neophodno je da budemo jasni ako želimo biti razumljivi ili prenijeti bilo koje pitanje bez dvojbe, stoga moramo koristiti jezik i riječi koji ne daju put do bilo kakve sumnje ili oklijevanja.
Kada je riječ o dvosmislenosti i zašto ...
Sad, u nekim kontekstima ili situacijama može biti da osoba samo traži nekoga koga ne razumije, zbog neke posebne motivacije ili zato što želi poslati dvosmislenu poruku kako bi, na primjer, nekome stvorila očekivanje ili općenito javnost.
Stoga se u potonjem slučaju isplati koristiti dvosmislenost kao učinkovit alat.
Naš sugovornik neće sa sigurnošću znati prave namjere, što je upravo naš cilj.
Kada želimo sakriti neku vrstu osjetljivih podataka, ili koje u nekom aspektu ugrožavaju nas ili nekoga koga želimo zaštititi, koristit ćemo riječi koje odgovaraju na zahtjev za odgovor, ali nisu jasne ili snažne, tako da je ovo nije otkriveno. želimo da ostane skriveno iz x razloga.
Te motivacije mogu imati dobru svrhu, na primjer, da netko ne pati zbog nečega ili ako to ne uspije, ima nezakonitu svrhu.
Postoje mnogi konteksti i polja u kojima se dvosmislenost obično primjenjuje kao valjan i učinkovit resurs kada se prenose poruke koje ne dopuštaju da cijela istina o predmetu ili temi na koju se odnose, politici, trgovini i poslu nadiđe, književnost, posebno grana poezija, neki su od njih.
Nedopustivost dvosmislenosti u znanosti
U međuvremenu, moramo isključiti dvosmislenost iz područja poput znanosti, gdje će dvosmislenost nesumnjivo predstavljati kamen spoticanja i problem kada je riječ o otkrivanju istraživanja i priopćavanju znanstvenih nalaza.
Jer znanstvena objašnjenja bilo koje vrste moraju biti točna, jasna i snažna, bez da ikad ustupe mjesto sumnji ili nesigurnosti.
Sve što je objašnjeno ili rečeno iz ovog sektora mora biti potvrđeno jasnim, konkretnim, dokazivim i objektivnim opisom.
