theclickinggeneration.com

Kapitalizam je naziv ekonomskog režima koji se temelji na prevlasti kapitala, kao temeljnog elementa proizvodnje i odgovornog za stvaranje bogatstva, i u kojem država jedva ima udjela. U kapitalizmu je glavni cilj proizvodnja kapitala u obliku novca ili bogatstva.

Privatno vlasništvo je vlasnik proizvodnih sredstava. Malo sudjelovanje države

U kapitalizmu su sredstva za proizvodnju i distribuciju u privatnom vlasništvu i imaju određenu profitnu svrhu, dok u međuvremenu odluku o ponudi, potražnji, cijenama, distribuciji i ulaganjima ne definira vlada na vlasti, već je tržište ono što čini ovu definiciju.

Dobit su samo vlasnici sredstava za proizvodnju

Dobit se, s druge strane, raspoređuje među vlasnicima sredstava za proizvodnju, a dio se ulaže u tvrtku i u isplatu plaća radnicima. Naravno, radnici se ne miješaju u dobit koja se ostvaruje, to je jedna od velikih zastava koju je komunizam povijesno podigao u svojoj licem u lice borbi protiv kapitalizma.

Moramo reći da se od 18. stoljeća kapitalizam nametnuo kao društveno-ekonomski režim u cijelom svijetu.

Akteri uključeni u njegovo djelovanje prema

Djelovanje kapitalizma zahtijeva prisutnost nekoliko aktera da bi mogli funkcionirati u skladu s tim, među njima moramo istaknuti društvena i tehnološka sredstva koja su ključna za jamčenje potrošnje i blago kapitala; poslodavac ili vlasnik proizvodnih sredstava; zaposlenici koji u zamjenu za plaću svoj posao prodaju vlasnicima; i potrošači, koji su oni koji konzumiraju proizvedeno kako bi zadovoljili želje ili potrebe. Ovaj podmazani mehanizam je ono što omogućuje održavanje ovog sustava i nastavak proizvodnje bogatstva.

Socijalna nejednakost, jedna od glavnih kritika protiv kapitalizma

Moramo reći da, kao što ima mnogo sljedbenika, tako i kapitalizam ima mnogo klevetnika, pogotovo jer smatraju da je kapitalizam sustav ekonomskih zakona koji danas vlada svijetom i da se temelji na postojanju određenih elemenata koji omogućuju pristup značajne zarade za dio stanovništva, ali koje većini dodaju duboke razine siromaštva.

Podrijetlo i povijest

Rađanje ili početni razvoj kapitalizma može se povijesno smjestiti u trenutku u kojem su feudalne države počele propadati, a europski gradovi (uglavnom talijanski) počeli poticati upotrebu trgovine kao glavne gospodarske djelatnosti (od 15. stoljeća i XVI.).

Ova situacija omogućila je pojavu nove društvene skupine, buržoazije (ili onih koji su živjeli u gradskim četvrtima ili gradovima), koja je svoju moć počela temeljiti na vlastitom radu i na profitnim maržama koje im je ostavljala, umjesto na božanskoj ili prastanovnički ustanovljena prava kao što je to bio slučaj s plemstvom ili kraljevinom. Povijesničari i ekonomisti dijele povijest kapitalizma u tri glavna razdoblja ili faze: trgovački kapitalizam (15. do 18. stoljeće), industrijski kapitalizam (18. i 19. stoljeće) i financijski kapitalizam (20. i 21. stoljeće).

Sustav koji privilegira tržište i ograničava uplitanje države

Kapitalizam se zasniva na postojanju sustava tržišta i kapitala koji ograničava miješanje država i kojim se, prema liberalnim teorijama, mora upravljati sam, to jest protokom kapitala između regije svijeta. još. Iako je ovaj pojam slobodnog tržišta povezan sa slobodom pregovaranja i stvaranja bogatstva, on također podrazumijeva prilično slab i vrlo kaotičan regulatorni okvir u kriznim situacijama (koje su periodične i, općenito, vrlo jake).

Prednosti sustava i kritičnije

U socijalnom aspektu, kapitalizam su njegovi najvjerniji branitelji shvatili kao prvi socioekonomski sustav koji pojedincu daje punu slobodu da uspije u skladu sa svojim mogućnostima, a ne prema privilegijama koje su postavili preci. Međutim, oni koji kritiziraju ovaj sustav privatnog vlasništva, pretjerane potrošnje i vlasništva zajednice, smatraju da je kapitalizam samo još jedan oblik iskorištavanja (ovaj put zastrt), jer podrazumijeva da neki moraju ostvariti zaradu u obilju, a drugi moraju biti iskorišteni, dominirati njima i potlačeni u svim aspektima svog života.

Ekonomska nejednakost i šteta za okoliš

Danas je kapitalistički sustav taj koji stvarno pokreće većinu svjetskih aktivnosti i njegovi negativni učinci vidljivi su ne samo na društvenoj, već i na kulturnoj i ekološkoj razini.

Ekonomska nejednakost koja danas postoji u mnogim društvima uvijek se pripisuje kapitalizmu i njegovim učincima

Sada, iako je činjenica da u mnogim slučajevima može imati utjecaja, postoje i izravne odgovornosti države zbog njenog neaktivnosti ili loše politike u stvaranju ove socijalne nejednakosti.

Ali ne samo na društvenom planu pripisuju mu se strašne katastrofe, kapitalizmu se pripisuje i velika odgovornost u pogledu štete za okoliš, jer u toj želji za stalnim rastom i proizvodnjom nemoguće je da će se u jednom trenutku resursi iscrpiti. ne može se obnoviti.