definicija apstraktnog mišljenja
Ovaj unos čine dva pojma, misaoni i apstraktni. Da bi se razumjelo njihovo zajedničko značenje, mora se poći od onoga što svaki od njih znači. Misao je mentalna aktivnost iz koje razrađujemo ideje. Ideje nam omogućuju rješavanje problema, donošenje odluka ili davanje mišljenja. Ne postoji jedan način stvaranja misli. U tom smislu postoji induktivno, deduktivno, analitičko ili kreativno razmišljanje.
S druge strane, sažetak dolazi od glagola apstraer, što znači izvaditi nešto iz nečega, odvojiti nešto od nečega. To znači da u činu apstrahiranja naš um nešto razdvaja. Na taj način od različitih plavih predmeta apstrahiramo ili dobivamo ideju plave, od različitih kružnih stvari apstrahiramo pojam kruga, a od ljubaznih ponašanja dobivamo ideju dobrote.
Temeljna ideja apstraktne misli iz filozofije i psihologije
Mentalni proces kojim ideje dobivamo iz konkretnih stvari temeljna je ideja apstraktne misli. Taj se postupak analizirao iz dvije perspektive, filozofske i psihološke.
Filozofi poput Platona i Aristotela razmišljali su o apstraktnoj misli. Platon je pokazao da se matematika temelji na ovoj vrsti mišljenja, budući da su matematički pojmovi razrada intelekta koji je sam um stekao bez potrebe za iskustvom (matematičke istine ne zahtijevaju empirijsku demonstraciju).
Za Aristotela se apstraktno mišljenje temelji na mentalnoj operaciji kojom razum bilježi bit nečega
Razmišljanja o prirodi apstraktne misli nastavila su se empirijskim pristupima (apstrakcija se temelji na promatranju stvarnosti) ili racionalističkim pristupima (sposobnost apstrakcije je mentalna sposobnost neovisna o iskustvu).
Sa stajališta psihologije, apstraktno mišljenje je rezultat mentalne evolucije pojedinaca. Otprilike s 11 godine ljudi se bave apstraktnim razmišljanjem ili zaključivanjem. Neke struje psihologije smatraju da se ključ apstraktne misli nalazi u ulozi jezika, a druge smatraju da je temeljni element neuronska aktivnost.
Praktična dimenzija apstraktnog mišljenja
Osim filozofskih ili psiholoških teorija, znanje apstraktne misli povezano je s vrlo konkretnim pitanjima. Dakle, pomoću određenih testova ili psihotehničkih testova moguće je utvrditi ima li dijete razrađeno apstraktno obrazloženje ili mu treba neka vrsta pojačanja.
Vježbe sa apstraktnim obrazloženjem također se koriste za aktiviranje uma u slučajevima cerebralnih nesreća ili za usporavanje mentalnog pogoršanja. Apstraktno razmišljanje prisutno je u svim vrstama situacija (kada mentalno izračunavamo popust, kada želimo dati definiciju nečega ili kada pokušavamo riješiti križaljku).
Fotografije: iStock - PeopleImages / gradyreese
