definicija ponorne ravnice
Na isti način na koji se proučavaju različite vrste reljefa koji postoje na zemljinoj površini, isto se radi i sa kopnenom površinom koja je pod vodom i koja je, iako se ne može vidjeti, također od velike važnosti za razvoj različitih vrsta ekosustava i bioma. Među dijelovima koji čine podvodnu površinu nalazimo ponornicu, možda najopsežniju od svih.
Pod ponornom ravnicom razumijemo onaj dio podvodne površine u kojem teren već ima značajnu dubinu, obično duboku između četiri i šest tisuća metara, premda ovisno o svakoj regiji to može varirati, što znači stabilniji dio površine nakon nagli spust koji se događa između kopna i podvodne površine. Ponorna je ravnica prostor u kojem se stijena prestaje spuštati i obično se može protezati kilometrima. U nekim slučajevima ima određeni nagib, ali mnogo neprimjetniji od ostalih površina koje čine oceanski bazen.
Kao i na ravnicama koje su izvan vode, ponornica ima niski reljef, s nekoliko uzvišenja koja su također vrlo neugledna. Međutim, ponorna ravnica nije najdublji prostor u oceanskom bazenu, jer se iza nje mogu normalno pojaviti veliki rovovi koji mogu doseći i do 10 000 metara dubine.
U ponornoj ravnici razvijaju se oblici života koji nemaju puno kontakta sa svjetlošću zbog dubine u kojoj se nalaze. Ponorne ravnice smatraju se vrstama vodenih pustinja zbog svoje niske biološke raznolikosti, no također je poznato da u njima živi mnogo različitih vrsta mikroorganizama, jegulja i biljaka koje su se prilagodile tim uvjetima.
