definicija anegdote

Anegdota to je kratka priča o znatiželjnom ili smiješnom događaju.

Općenito se anegdota temelji na stvarnim događajima koji se događaju na stvarnim mjestima i koji uključuju ljude koji stvarno postoje. "Anegdote koje moja teta govori o svojoj mladosti zaista su nevjerojatne i krajnje smiješne. Jednom nam je rekao da je prije nekoliko godina, kada se prijateljica vjenčala i ona mu je bila svjedok, morala držati dečka koji se onesvijestio baš kad je htio reći da. "

Karakteristike

Anegdota uvijek govori o događajima koji pokazuju zanimanje ili privlače pažnju zbog svoje jedinstvenosti, a gotovo uvijek je glavni junak taj koji ih pripovijeda nakon što ih proživi. Iako je humor zvijezda anegdota, budući da su, naravno, one smiješne one koje se najviše čuju i sviđaju, mogu se obratiti i tragičnim ili horor događajima.

Misija anegdote je prijenos događaja koji je proživljen, a na osobi koja ga pripovijeda je da zna kako doprinijeti posebnim udjelom stvarnosti i osjećaja kako bi probudio empatiju kod drugih, kod onih koji ga čuju.

Treba imati na umu da, iako svatko može glumiti i pričati anegdote, postoje pojedinci koji to imaju posebnu naklonost, kao što je to slučaj sa šalama i humorom, znaju im to reći na tako zabavan način da u slučaju znaju kako uhvati bolju empatiju od onih koji ne pokazuju ovu prirodnu sklonost.

Da bi anegdota postala jedinstven događaj, potrebno je slijediti niz parametara ili trikova koji pomažu u tom utjecaju koji se često traži pri odašiljanju ...

Primjerice, stvaranje neizvjesnosti izvrsna je alternativa, jer naravno, kad se udica generira u gledatelju, događaji se malo-pomalo očekuju, moći ćemo ga zakačiti malo po malo i sve više i više u priči, a time i ostat će slušati do finala.

Također je vrlo važno održavati koherentan redoslijed prilikom prepričavanja anegdote, što dodaje ne samo pažnju već i razumijevanje.

Struktura anegdote slična je strukturi bilo koje druge priče: uvod, sredina i završetak. U uvodu će se dogoditi događaji koji su se dogodili, brzo, u čvor je predstavljen središnji sukob koji se kreće i predstavlja napetost priče i na kraju u ishodu bit će rečeno kako je sukob ili problem riješen, ili što na kraju se dogodilo do finala.

U svakom slučaju, moguće je da ova anegdota proizašla iz stvarnih događaja, ljudi i mjesta, s vremenom i usmenom predajom, pretrpi neke modifikacije koje na kraju pretjeruju u onome što se dogodilo.

Prijave

Iako u većini slučajeva anegdote imaju puno humora same po sebi, nisu šale, odnosno imaju misiju zabaviti, probuditi smijeh kod onih koji ih prime, međutim, imaju i druge motivacije kao što su: izraziti opću stvarnost, da prikaže određenu osobinu osobe i funkcioniranje određene institucije.

S druge strane, anegdota se često koristi za predstavljanje ili objašnjavanje situacije nekome, jer se na taj ugodniji način vjeruje da će je bolje razumjeti i asimilirati.

Za prethodno rečeno, kaže se da je anegdota bliža prispodobi nego onoj basna (sastav u stihu iz kojeg je izdvojeno korisno ili moralno učenje).

Sjetimo se da je parabola književni oblik koji podrazumijeva figurativnu priču koja, analogno ili sličnosti, rezultira učenjem vezanim uz temu koja nije eksplicitna, odnosno priča je krcata simbolikom; kršćanska evanđelja imaju mnoge prispodobe.

Nevažna činjenica

A druga upotreba izraza omogućuje označavanje nebitan i nevažan događaj. “Da Juan danas nije došao na nastavu, anegdota je jer ga nikad ne nedostaje.”


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found