definicija školskih propisa
Sve škole trebaju niz pravila kako bi postojao odgovarajući red u nastavnom procesu. Te su norme ugrađene u školski propis.
Temeljna ideja svakog školskog propisa jest utvrditi što je dopušteno, a što je prije svega zabranjeno u odnosu na ponašanje učitelja i učenika.
Osnove za pravilno funkcioniranje zajednice
Propis o školi dokument je koji detaljno precizira koji je unutarnji režim koji treba upravljati smjernicama ponašanja cijele obrazovne zajednice. Niz je aspekata koji su obično uključeni u ovu vrstu dokumenata: poštivanje utvrđenih rasporeda, koja ponašanja nisu dopuštena i odgovarajuće sankcije, higijenska pravila, kao i opće smjernice ponašanja u odnosima između učitelja i učenika.
Svrha školskog propisa
Propisi o školi nisu samo skup zabrana, već moraju imati svrhu obrazovanja i osposobljavanja. Iz tog razloga učenici moraju poznavati propise, na način da učitelj objašnjava njihovo značenje. Studenti moraju shvatiti da je propis pozitivan i da nije režim sankcioniranja.
Poštivanje školskih propisa podrazumijeva pretpostavku etičkih ograničenja u ponašanju pojedinca. Ako se ograničenja krše ili se ne poštuju, postoje posljedice koje se moraju slijediti. Nepoštivanje propisa značilo bi akademsku aktivnost s mnogim poteškoćama i obrazovanje bez vrijednosti. U svakom slučaju, ova vrsta propisa mora prilagoditi dob učenika, jer je ideja poštivanja pravila vrlo različita sa 6 godina nego s 15 godina.
Promjene vremena, evolucija u konceptima obrazovanja, poštovanja i prava
Kroz povijest su se mijenjali školski propisi. U prošlosti su fizičko kažnjavanje i stroga disciplina bili uobičajeni, a danas se pravilima nastoji izbjeći neželjene situacije (na primjer, maltretiranje ili nepoštivanje učitelja).
Sa socijalnog gledišta vodi se rasprava o tome kakav bi tip školskog propisa trebao biti. Moglo bi se govoriti o dva stava. Neki tvrde da uredba mora biti stroga, u svom sadržaju i u svojoj primjeni. Suprotno tome, drugi smatraju da bi propisi trebali biti fleksibilni i da se njihova praktična primjena mora prilagoditi okolnostima svakog akademskog konteksta.
Slijedom toga, postoje dvije obrazovne metodologije povezane sa školskim propisima. Najoštriji naglašava sankcionirajuće elemente, a najdopustljiviji smatra da ideju zabrane treba zamijeniti prevencijom i dijalogom.
