definicija odnosa s javnošću
Uključuje RRPP, akronim kojim se ovu disciplinu često naziva i skraćenicom znanost koja se bavi upravljanjem komunikacijom između određene organizacije i društva s ciljem izgradnje, upravljanja i održavanja njezine pozitivne slike u javnosti.
Za to će razviti niz strateških komunikacijskih akcija, koordiniranih i također održavanih tijekom vremena, koje će upravo imati glavnu misiju jačanja veza s raznom publikom na koju su usmjerene njegove poruke. Slušat će ih, informirat će ih o osjetljivim pitanjima koja ih zanimaju, a naravno i nagovorit će ih da postignu konsenzus o onome što promoviraju, na primjer.
U osnovi, mogli bismo reći da će odnosi s javnošću svojim djelovanjem nastojati stvoriti dobar imidž dotične organizacije ili tvrtke kako bi održali javnost koju već imaju, pobijedili konkurenciju i očito ako je to slučaj i dalje maksimiziranje koristi i vođenje sektora.
Slušanje javnosti, ključ
Ali naravno, tajna, ključ je u nečemu što smo već spomenuli, gornji retci u tome kako znati slušati javnost, znati njihove zabrinutosti, znati što im treba i tako moći na zadovoljavajući način odgovoriti na njihove zahtjeve i potrebe. Dobra strategija u ovom području odnosi se na to da tvrtka zarađuje više, ali i na zadovoljenje javnosti, nudeći im dobre informacije i rješenja.
Iako nije vrlo precizno određeno, poznato je da ishodišta odnosa s javnošću sežu u antiku, s obzirom na to da su plemenska društva kroz niz praksi vrlo sličnih onima koje je danas predložila znanost o odnosima s javnošću, promicala poštivanje autoriteta koji je u ovom slučaju utjelovio poglavar plemena.
Planiranje odnosa s javnošću
Odnosi s javnošću Oni će uključivati planiranje koje se mora razviti na strateški način i apelirati na vrstu dvosmjerne komunikacije, budući da neće biti usmjerena samo na vanjsku i unutarnju javnost, već i prisustvovat će i saslušati potrebe koje ovo, promicanje uzajamnog razumijevanja i dopuštanje da se koristi kao široko konkurentna prednost pri traženju pozicioniranja.
Ova će se znanost koristiti brojnim resursima, sredstvima i alatima kako bi svoje djelovanje provela na zadovoljavajući način: oglašavanje, informiranje i promocija ne plaćaju se, među najčešćim.
Među glavnim zadacima koji će biti dodijeljeni onima koji su zaduženi za odnose s javnošću tvrtke kako bi se upravljalo najboljom institucionalnom slikom, su: upravljanje unutarnjim komunikacijama, jer bit će od vitalne važnosti poznavanje ljudskih resursa organizacije i da oni zauzvrat poznaju institucionalne politike, jer nikada neće biti moguće priopćiti ono što je nepoznato; upravljanje vanjskim komunikacijama, jer se svaka institucija mora objaviti i onima koji u njoj djeluju, postižući to prije svega povezivanjem s drugim tvrtkama, institucijama, bilo financijskim, državnim ili medijskim; humanističke funkcije, prenesene informacije moraju uvijek biti istinite, da bi stekle povjerenje javnosti i na taj način pridonijele institucionalnom rastu; analiza i razumijevanje javnog mnijenjaBit će vrlo važno manipulirati javnim mnijenjem da bi se potom djelovalo prema njemu.
I raditi u suradnji s drugim disciplinama i područjima, djelo mora imati solidnu humanističku osnovu, s relevantnim informacijama iz psihologije, sociologije i ljudskih odnosa, u osnovi, jer radi s ljudima i prije svega je bitno razumjeti ih. Moramo se zaustaviti na ovoj specifičnoj temi, jer je ona izuzetno važna i u njoj je ključ uspjeha akcija koje provode odnosi s javnošću. Ljudima se sve više sviđa da nas razumiju, da znaju tko smo, što želimo, što volimo, između ostalog i stoga će onaj tko se tim aspektima bavi na najbolji način, nesumnjivo imati put do pobjede.
Trenutno je, kao posljedica rastuće sličnosti proizvoda, vitalno pronaći alat koji tvrtkama omogućuje da se razlikuju.
Da bi se to postiglo, Odnosi s javnošću moraju raditi s nekim nematerijalnim resursima kao što su: identitet (oni koji će karakterizirati tvrtku i razlikovati je od ostalih), kultura (način djelovanja), filozofija (opći cilj organizacije), imidž (zastupljenost tvrtke u onima s kojima gradi komunikacijske veze) i ugled (mentalna zastupljenost koju javni oblici).
Odnosi s javnošću za diskreditaciju
Sada također moramo naglasiti da postoji suprotno djelovanje, oni odnosi s javnošću koji su posebno zabrinuti za diskreditaciju tvrtke, osobe, organizacije, između ostalog. Dakle, da bi postigli takav zadatak, rade suprotno od onoga što smo već gore naznačili. Očito je da je to nepoželjna radnja, ali postoji u mnogim područjima života.
