definicija tetraedra
Ova geometrijska figura sastoji se od četiri jednakostranična trokuta, odnosno pravilnih trokuta. Drugim riječima, to je pravilni poliedar s četiri jednaka trokutasta lica. Ovaj poliedar ima ukupno četiri lica, šest bridova i četiri vrha (po tri lica susreću se na svakom od njegovih vrhova).
Što se tiče njegove visine, dobiva se povlačenjem okomice od vrha prema suprotnoj strani ove slike. Njegov volumen jednak je trećini površine baze pomnoženoj s visinom. Da bi se izračunala površina, površina jednog od njegovih trokuta izračunava se i pomnoži s četiri.
Postoje i nepravilni tetraedri, koji se sastoje od četiri različita poliedra. Dvije su varijante: trokut i izofacijal. Prva ima tri lica oblikovana pravokutnim trokutima i njihove se visine podudaraju u istoj točki. Drugi se sastoji od tri jednaka jednakokračna trokuta.
Geometrijska figura s mističnom i terapijskom vrijednošću
Grčki filozof Platon shvatio je da se cijeli svemir može sažeti u pet geometrijskih likova: tetraedar, kockasti heksaedar, oktaedar, dodekaedar i ikosaedar. Svi su poznati pod jednim imenom, "platonske krutine". Kombinacija ovih krutina tvorila bi kuglu koja bi predstavljala svetu geometriju kozmosa.
Za Platona tetraedar simbolizira element prirode, vatru (istodobno je ova figura povezana s konceptom mudrosti). Heksaedar predstavlja zemlju. Oktaedar predstavlja zrak. Dodekaedar simbolizira eter.
Napokon, ikosaedar predstavlja vodu. Prema nekim pseudoznanstvenim tumačenjima, ove su brojke izravno povezane s nekim fizičkim promjenama živih organizama i, shodno tome, pomoću njih je moguće izliječiti neke bolesti.
Obrasci u prirodi mogu se izraziti matematičkim jezikom
S druge strane, neki znanstvenici tvrde da je jezik svemira povezan s platonskim čvrstim tijelima. To implicira da je fizički svijet uređen svojstvima matematičke prirode.
Matematički obrasci prisutni su u zviježđima, u ljudskom tijelu, u umjetnosti i gradovima u kojima živimo. Geometrijske figure omogućuju nam čak i razumijevanje subatomskih dijelova materije. Ovu su stvarnost na intuitivan način postavili Platon i filozofi pitagorejske škole.
O ovom pitanju znanstvenici raspravljaju i danas. Nekima je priroda napisana matematičkim jezikom, a drugima je naš um taj koji stvara matematičke modele za razumijevanje prirode.
Foto: Fotolia - Peter Hermes Furian
