theclickinggeneration.com

Pod društvenom organizacijom podrazumijeva se svaka skupina ljudi koja se uspostavlja iz zajedničkih elemenata, zajedničkih ideja, sličnih načina gledanja na svijet.

Uz to, važno je da se takva skupina ljudi smatra društvenom organizacijom da postoji cilj koji treba postići, bio to solidarnost ili privatnost. To je tako jer društvena organizacija uvijek mora postojati s razlogom, a ne zbog spontanih uzročno-posljedičnih varijabli (u tom slučaju ne bismo govorili o društvenim organizacijama, već o zajedničkim izrazima određenih društvenih skupina).

Društvene organizacije postoje od trenutka kada je ljudsko biće počelo živjeti u društvu

Iako je ovo vrlo moderan i aktualan pojam, društvene organizacije mogu poprimiti razne oblike i bile su tijekom vremena. Jedna od glavnih karakteristika koju društvena organizacija mora imati jest imati grupu ljudi koja dijeli zajedničke elemente, slične interese, slične vrijednosti ili načine djelovanja u određenim situacijama. Istodobno, društvene se organizacije uvijek uspostavljaju sa svrhom, na primjer, mijenjati stvarnost koja okružuje njihove članove, pružati rasprave o određenim temama ili jednostavno dijeliti određeni trenutak.

Na isti način na koji su društva i ljudske institucije složene, društvene organizacije također mogu postati vrlo složene, pa čak i sukobljene. Da bi se to izbjeglo, moraju imati manje ili više krut sustav hijerarhija koji organiziraju različite zadatke, uspostavljaju različite funkcije i označavaju ciljeve kao i rezultate koje treba postići.

Razlika između društvenog pokreta, društvene organizacije i civilnog društva

Ova tri pojma imaju sličnosti i razlike i u tom smislu mogu stvoriti određenu zabunu. Društveni pokret je normalno velika skupina pojedinaca koji dijele ideale i koji pokušavaju transformirati neki aspekt stvarnosti. Obično su ti pokreti vrlo heterogeni i karakterizira ih suprotstavljanje uspostavljenoj moći, posebno vladi jedne nacije.

Društvena organizacija ima niz elemenata:

1) pojedinci koji je čine čine entitet sa zajedničkim ciljem i interesima (na primjer, kulturna udruga ili neprofitna zaklada),

2) subjekt stječe određeni pravni oblik (zadružno društvo, kolektivno društvo i drugi) i

3) ljudima koji čine entitet upravljaju neka vrsta pravila (na primjer, podzakonski propisi).

S druge strane, ideja civilnog društva ima dva značenja: to je vrsta poduzeća i pojam se odnosi na skup organizacija i društvenih pokreta.

Raspon društvenih organizacija odraz je zajednice

Društvo je heterogena i pluralna ljudska skupina. Isto se događa sa društvenim organizacijama koje ga čine. Neki imaju isključivo rekreacijsku svrhu, poput kulturne ili sportske. Drugi imaju snažnu komponentu solidarnosti, poput nevladinih organizacija. Neki imaju ekonomsku svrhu (na primjer, poslovna udruženja).

U mnogim se slučajevima socijalne organizacije usredotočuju na obranu skupine (na primjer, sindikati radnika ili udruge potrošača).

Koncept društvene organizacije shvaćen je kao model društva

U pretpovijesno doba ljudi su već bili povezani zajedničkim interesima i vezama. U tom su smislu stvorili opću strukturu ili vrstu društvene organizacije, poput plemena, klana ili horde. S vremenom se nametnuo novi organizacijski model zasnovan na radu jednih (robova) i dominaciji drugih (ovaj sustav poznat je kao ropstvo).

U srednjem vijeku uspostavljen je feudalni poredak zasnovan na društvenoj podjeli po imanjima ili klasama. Od modernog doba do danas postojali su različiti oblici društvene organizacije: kolonijalizam, komunizam i kapitalizam.