definicija demokratske republike

Koncept ovog unosa sastoji se od dva različita pojma. Ideja republike dolazi od riječi res publica, što na latinskom znači javnost, odnosno ustrojstvo države koje utječe na sve pojedince.

U tom smislu, Rimska republika kao oblik državne organizacije rođena je kako bi se izbjegle moguće zloupotrebe pojedinca koji je imao svu moć u svojim rukama. Istodobno, ideja republike može se shvatiti nasuprot drugom obliku vladavine, monarhiji. S druge strane, demokracija je riječ grčkog podrijetla i demokratija postaje snaga naroda. Polazeći od ovog terminološkog pojašnjenja, već je moguće detaljno opisati glavne karakteristike demokratske republike kao općeg pojma.

Neke značajke demokratskih republika

Sve države koje se oslanjaju na ovaj oblik vladavine imaju, u teoriji, svrhu osigurati da vlast ne bude diktatorska ili despotska.

Jedan od bitnih mehanizama je podjela vlasti. To znači da su tri državne moći neovisne. Dakle, izvršnu vlast ima vlada nacije, a njezin najviši predstavnik je šef države. Zakonodavna vlast odnosi se na to tko ima moć donošenja zakona, odnosno na predstavnike građana. Sudsku vlast ima provođenje pravde (članovi sudova i sudova koji moraju primjenjivati ​​zakone proglašene s druge dvije ovlasti).

Mehanizmi za sudjelovanje građana (na primjer, redovitim glasovanjem) bitni su elementi svake demokratske republike.

Obično se svim demokratskim republikama upravlja ustavom koji uspostavlja opći pravni okvir. Interes većine ili opći interes također je još jedno od načela ovog oblika vladavine.

Demokratske republike u istočnoj Europi

Na kraju Drugog svjetskog rata organiziran je niz istočnoeuropskih država pod denominacijom demokratskih republika (poznatih i kao narodne demokracije) koje su bile podređene sovjetskoj vlasti. Među njima moramo istaknuti Njemačku Demokratsku Republiku, Narodnu Republiku Poljsku ili Mađarsku. Režimi tih nacija nametnuli su sustav vlasti koji nije imao puno veze s demokracijom. Ne treba zaboraviti da je u svima njima postojala jedna stranka, nije bilo slobode izražavanja i nametnut je opći sustav represije koji se radikalno odvaja od ideje demokracije.

Zaključno bismo mogli potvrditi da denominacija demokratske republike ima dvostruki aspekt: ​​što u teoriji znači u kontekstu politike i, istodobno, što u nekim slučajevima znači u praksi. Na kraju, treba imati na umu da danas postoje nacije čiji je službeni naziv Demokratska Republika (na primjer, Sjeverna Koreja ili Kongo).

Foto: iStock - loca4motion


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found