definicija ostrakizma
Koncept ostrakizma vrlo je važan koncept na društvenoj i povijesnoj razini, jer se odnosi na čin kojim društvo odlučuje ukloniti iz svojih njedra pojedinca ili element koji smatra opasnim. Osim toga, ostrakizam može biti i osobna odluka kada pojedinac smatra da je opasno za sebe ostati u tom društvu (bilo iz političkih, kulturnih, socijalnih razloga) i odluči se odseliti, napustiti to mjesto i otići drugome .
Pojam ostrakizam dolazi od grčkog izraza ostrakismos koja je predstavljala ideju progonstva, otuđenja. U drevnoj Grčkoj praksa ostrakizma bila je vrlo česta kada je polis smatrao da pojedinac može biti opasan za dobrobit i sigurnost svog stanovništva, zbog čega ih je protjerao ili prisilio da se odsele odatle. Ovo izgnanstvo shvaćeno je kao poniženje i zanimljivo je da u mnogim slučajevima ostrakizam nije bio čin koji se primjenjivao samo na najskromnije sektore društva, već na cijeli, to jest, bez obilježavanja privilegija ili nasljedstva. Dakle, u različito vrijeme povijesti Drevne Grčke bilo je mnogo likova koji su zauzimali važne političke položaje koji su bili prognani ili protjerani zbog postupaka ili načina ponašanja koji se smatraju neispravnima. Općenito, odluka o osudi osobe na ovo stanje ostrakizma bila je odluka donesena na agori ili javnom trgu gdje su se svi građani sastali kako bi raspravljali i glasovali o slučaju.
Danas se pojam ostrakizam može primijeniti ili koristiti u mnogo različitih situacija, vrlo specifičnih kao i vrlo općenitih situacija. U tom je smislu uobičajeno reći da osoba pati od neke vrste ostrakizma kad je odvojena od ostatka društva, kao što se to često događa s nekim etničkim, socijalnim ili kulturnim skupinama. Ova vrsta ostrakizma ne podrazumijeva nužno da osoba ili osobe moraju napustiti mjesto, već da trpe neku vrstu diskriminacije, odvojenosti ili otuđenja od ostatka društva. Istodobno, ostrakizam može imati veze s činom napuštanja zemlje u kojoj se živi kad je osoba prisiljena odabrati izgnanstvo iz političkih ili socijalnih razloga. Ti su slučajevi puno konkretniji jer u njima možemo jasnije govoriti o određenim slučajevima, a ne o složenim društvenim skupinama.
