definicija podređenih rečenica
Rečenice koje imaju dva ili više glagola poznate su kao složene rečenice. Unutar ove vrste rečenica možemo razlikovati sljedeće: koordinirane, susjedne i podređene rečenice.
Riječ je o rečenicama čiji dijelovi ovise jedni o drugima. Drugim riječima, podređeni dio ovisi o glavnoj rečenici
U rečenici "Želite li da idemo na plažu", to je složena rečenica jer ima dva glagola (htjeli bismo i mi smo bili), a obojici se pridružuje čestica (što) i postoji glavni prijedlog (bi sviđa vam se) i još jedan prijedlog podređeni (da idemo na plažu). U ovom slučaju, podređeni prijedlog u potpunosti ovisi o glavnom, jer njegova sintaktička funkcija nema neovisno značenje.
Treba imati na umu da u koordiniranim ili uspoređenim složenim rečenicama postoji neovisnost između prijedloga rečenice.
Klase podređenih rečenica
Propozicije podređenih rečenica ispunjavaju sintaktičku funkciju u odnosu na glavni prijedlog. U tom smislu, ovisno o sintaktičkoj funkciji koju izvršavaju, postoje tri vrste podređenih rečenica: supstantivna, pridjevska ili relativna i priloška.
Podređene supstantivne rečenice su one u kojima podređeni dio obavlja funkciju ekvivalentnu imenici, zamjenici ili imenskoj frazi.
U rečenici "Rekao mi je da će uskoro stići", podređeni prijedlog (da će uskoro stići) djeluje izravno.
Podređene pridjevske ili odnosne rečenice su one koje izvršavaju pravilnu funkciju pridjeva, odnosno nadopunjuju imenicu.
U rečenici "Stranka koju smo jučer vidjeli razočarala me", podređeni prijedlog (koji smo vidjeli jučer) djeluje kao pridjev koji nadopunjuje sadržajni dio rečenice (stranka).
Priloške podređene rečenice su one čije se podređene rečenice mogu zamijeniti prilogom. Ako kažem "odlazim na plažu kad nemam nastavu", prilog kada djeluje kao spojna karika, a prijedlog "kad nemam nastavu" djeluje kao podređeni prijedlog vremena. U ovom bi se slučaju podređeni dio mogao zamijeniti prilogom ili priloškom frazom (na primjer "Idem na plažu nekoliko puta").
Fotografije: Fotolia - rfvectors - siridhata
