definicija prirodnog sustava
Mi denominiramo prirodni sustav za to povezan skup elemenata koji nastaje kao svojstvo prirode.
Skup elemenata koji se odnose na prirodu
Oboje sa stajališta koje je predložio esencijalizam (filozofska doktrina koja tvrdi da postojanje polazi od suštine) i nominalizam (filozofska struja koja potvrđuje da je sve što postoji posebno), a taksonomija (znanost koja organizira žive organizme u sustavu kojim zapovijeda hijerarhija taksona), može se smatrati autentičnim prirodnim sustavom.
Iako nominalizam drži da je klasifikacija živih bića prirodna kada očituje obrazac sličnosti uočenih u samoj prirodi, esencijalizam mu proturječi rekavši da će klasifikacija biti prirodna kad otkrije stvarne prirodne skupine, a ne puka slučajnost sličnosti. Odnosno, nominalizam pripisuje prirodnost ili ne određenom sustavu koji se temelji na percepciji ljudskog bića koje ga promatra, a ne po samoj prirodi, i to je tada glavna razlika koja nominalizmu suprotstavlja esencijalizam.
Klasifikacija: zajedničko podrijetlo
Pojavom evolucionizam i njegov kasniji trijumf, prirodnost klasifikacija temeljila se na zajedničko podrijetlo pa je na taj način prirodni sustav pretvoren u filogenetsko stablo.
Filogenetsko stablo je stablo koje pokazuje evolucijske veze između različitih vrsta ili drugih entiteta za koje se smatra da imaju zajedničkog pretka.
Također se ovo stablo koristi za određivanje minimalnog broja dioba potrebnih za postizanje zadane stanice. Na primjer, od ove točke moguće je proučavati mutacije koje se javljaju tijekom cijelog procesa.
Ova su stabla sastavljena uzimajući u obzir biološku evoluciju potkrijepljenu dokazima da svi organizmi potječu od zajedničkog pretka. Na taj se način provjerava jesu li svi organizmi, živi ili mrtvi, povezani na nekoj razini.
Za njegovu pripremu koriste se informacije koje potječu od fosila, a ne od ljudi, kao što je slučaj u obiteljskim stablima. Također se koristi molekularna i anatomska usporedba.
Odnos je kod ovih stabala između vrsta, a ne između ljudi.
Druga strana: umjetni sustav
Kao posljedica toga, antiteza, suprotna prirodnom sustavu, bit će umjetni sustav, u kojem će pripadnost komponenata takvom sustavu ovisiti o umjetnom kriteriju koji je usvojen nakon konvencije.
Umjetni sustav klasifikacije poznat je kao srodna organizacija elemenata u kojoj će pripadnost svake od ovih komponenata različitim razredima ovisiti o odluci koja se donosi sporazumno i proizvoljno.
Jedan od najeblematičnijih primjera ove vrste sustava je način razvrstavanja cvijeća.
Nesumnjivo najpopularniji umjetni sustav je Systema Naturae, djelo koje je švedski prirodoslovac Carlos Linnaeus objavio 1735. godine.
U ovom vrlo relevantnom radu identificirane su i odvojene 23 klase cvjetnica, između ostalog, slijedeći određene kriterije kao što su: spolovi dotičnog cvijeća, broj, duljina prašnika (muški cvjetni spolni organi), između ostalog.
A postojala je i klasa 24 koja je grupirala biljke bez cvijeća, uključujući alge, mahovine, paprati, gljive, između ostalih vrsta, i one biljke s rijetkim cvjetovima poput koralja.
U klasifikaciji biljnog carstva, Linnaeus, slijedio je kosi sustav u spolnim pitanjima, tj. Vrste s istim brojem muških spolnih organa bile bi smještene u istu skupinu.
