theclickinggeneration.com

Sposobnost mišljenja da imaju sva ljudska bića i to je nesumnjivo karakteristika koja ih razlikuje od ostalih živih vrsta. Razvoj razuma nije ništa drugo do mogućnost razmišljanja i u tom činu prepoznavanje sebe kao mislećeg bića, zamišljanje, sanjarenje, projiciranje, računanje itd. Ukratko, odvojiti se od pukog osjećaja ili od jednostavnih osjeta i instinkta i uspinjati se prema nečemu višem, što nas čini ljudima.

Sposobnost rasuđivanja: što nas je učinilo onim što jesmo

Jasno je da bez sposobnosti razmišljanja i rasuđivanja ne bismo bili ono što jesmo. Kao živa bića imamo sve iste karakteristike, osobine i sposobnosti kao i ostala živa bića. Moramo se hraniti, spavati, razmnožavati. To su prirodni elementi i osnovne funkcije našeg tijela koje moraju biti zadovoljene. Ali u nekom trenutku povijesti, u procesu hominizacije, primati su uspjeli razviti način razmišljanja viši od razmišljanja ostalih životinja i mogli su, kroz različite vrste, doseći ono što smo mi ljudi danas.

Mogućnost razmišljanja i uporaba razuma ono je što nas razlikuje od svih ostalih živih bića. Ta nam sposobnost omogućuje da sebe razumijemo kao odvojene predmete od ostalih, pruža nam mnogo širi spektar mogućnosti od tjelesnih osjeta i instinkta, a omogućuje nam i razmišljanje o našem postojanju. Razum nam istovremeno daje mogućnost da se sjetimo, stvaramo sustavne jezike, zamišljamo, sanjamo, razmišljamo o prošlosti i budućnosti, to nam omogućava da stvorimo svoj identitet.

Biologija, obrazovanje, okoliš i osobna predispozicija, ključ u razvoju rasuđivanja

Obrazloženje ima biološku komponentu koja se očituje u strukturi mozga ljudi; sinaptički odnosi između neurona omogućavaju beskonačno djelovanje intelekta.

Da bi postigao gore spomenuti cilj, odnosno svoju misiju, razum će se poslužiti nizom načela koja po svojoj prirodi ljudi pretpostavljaju kao univerzalno istinita, a to su: princip identiteta (pokazuje da je koncept taj koncept), načelo neproturječnosti (predlaže da koncept ne može biti i ne biti istovremeno) i isključeno treće načelo (Pretpostavimo da se između bivanja i nebivanja pojma ne prihvaća posredna situacija.

Dvije su glavne vrste zaključivanja, deduktiv, s jedne strane, da smatra da je zaključak implicitno u premisama i induktivna koji iz nečega određenog dolazi do općih zaključaka.

Sada, da bi se razum razvio i ispravno djelovao, mora se vježbati neprestanom uporabom razuma. U tom će nam smislu pomoći obrazovanje kojemu ljudi imaju pristup od kada smo djeca, jer različiti predmeti koje pohađamo omogućit će nam vježbanje pamćenja, razumijevanja i kreativnosti, među ostalim sposobnostima našeg razuma.

I još jedno pitanje koje također utječe na razvoj razmišljanja je kontekst u kojem živimo i rastemo. Ako osoba odraste u okruženju lišenom mogućnosti u svim aspektima, zasigurno se neće moći razviti, poput ostalih parova koji to čine, na isti način razmišljanja.

Tada će biologija svakog od njih, obrazovanje i obiteljski uvjeti biti čimbenici koji izravno utječu na ispravan razvoj i funkcioniranje rasuđivanja.

Degenerativne mentalne bolesti, veliki neprijatelji uma

Glavni problem s kojim se obrazloženje suočava i koji možda neće imati rješenje u skladu s težinom slučajeva su mentalne ili degenerativne bolesti koje izravno utječu na rad mozga.

Alzheimerova bolest jedna je od najsnažnijih u tom pogledu jer, između ostalog, utječe na pamćenje, način razmišljanja, ponašanje, percepciju. Tko pati od ove bolesti, pretrpjet će gubitak pamćenja i ostatak svojih intelektualnih sposobnosti.

Nekoliko je predisponirajućih čimbenika koji boluju od ove bolesti, poput poodmakle dobi, iako također moramo reći da se ona može javiti kod ljudi koji još nisu toliko stari; neposredni rođaci koji su to pretrpjeli: braća i sestre ili roditelji; i neki geni.

Sliku može dijagnosticirati liječnik nakon što je pacijenta podvrgao: neurološkom pregledu, prepoznavanju simptoma, pregledu njegove povijesti bolesti i provođenju nekih testova njegove mentalne funkcije.

Razum je sve što znamo i u što vjerujemo

Ljudsko je biće jedino živo biće koje može stvarati stvari, od jednostavnih i neživih predmeta do apstraktnih pojmova i ideja poput religije, prošlosti, filozofije. Sve ove radnje moguće su iz upotrebe razuma, te sposobnosti koja je mješavina fizičkih i kemijskih elemenata koji se javljaju u našem mozgu, ali i emocionalnih i mentalnih aspekata koji se ne mogu razumjeti samo sa znanstvenog gledišta.

Mogućnost razmišljanja, razmišljanja, stvaranja svijeta koji nas okružuje nešto je jedinstveno. Velik dio našeg svakodnevnog života stvorili su ljudi iz svojih razmišljanja, uključujući način na koji komuniciramo s prirodom i uspijevamo je kontrolirati kada ona može postati nepredvidljiva ili opasna. Kulture u svijetu, predmeti koje koristimo, religije u koje vjerujemo, složeni osjećaji poput ljubavi sve su posljedice razuma i sposobnosti uzdizanja iznad pukog fizičkog organizma koji nam je dan.