definicija izravno-neizravnog rada
Rad je osnovni element u proizvodnji i definira se kao trošak vremena koje radnici ulažu u proces izrade proizvoda. Ovaj koncept uključuje plaće, premije za rizik, noći i prekovremene sate, kao i poreze koji su povezani sa svakim radnikom.
Drugim riječima, to je ljudski kapital tvrtke. Tradicionalno se rad klasificira u dva odjeljka ili naslove: izravni i neizravni.
Razlika između dva modaliteta
Izravni modalitet odnosi se na one radnike koji sudjeluju u proizvodnji proizvoda i imaju kontakt s njim. Stoga su tekstilni operater, krojač tkanine ili radnik koji čisti tkaninu primjeri izravnog rada.
Naprotiv, oni subjekti koji izričito ne interveniraju u izradi proizvoda, ali koji su na neki način neophodni, čine neizravnu radnu snagu. Na taj način nadzor u tekstilnom pogonu ne manipulira proizvodom već intervenira u procesu transformacije. Tvornička čistačica bila bi još jedan primjer u ovoj kategoriji.
Razlika između jednog i drugog važna je na nekoliko načina. S jedne strane, omogućuje vam planiranje poslovnih potreba, a s druge strane to je način pravilnog raspoređivanja proračuna subjekta.
Robotizacija i univerzalni osnovni dohodak
Za određene rutinske zadatke više nije potreban rad kakav poznajemo. Evolucija robotike i umjetne inteligencije uzrokuje uništavanje radne snage. Strojevi mogu izvoditi mehaničke radnje bez potrebe zapošljavanja radnika. Roboti brzo raseljavaju proizvodne operatore, a posljednjih godina strojevi su počeli zamijeniti kvalificiranije radnike.
U tom smislu postoje roboti koji rade financijsku analizu i sve vrste intelektualnih zadataka pomoću matematičkih algoritama.
Ako se trend robotizacije nastavi povećavati, vrlo je vjerojatno da će radna aktivnost prestati postojati u svojoj tradicionalnoj verziji
Iz tog razloga već se govori o univerzalnom osnovnom dohotku. Ovaj oblik dohotka promovirala bi država i jamčila bi osnovne potrebe građana.
Danas se ovaj prijedlog čini kao nedostižna himera, ali iza njega stoje ekonomisti nagrađeni Nobelovom nagradom za ekonomiju ili svjetski lideri poput Elona Muska, osnivača Tesle i Paypala. Neka su ispitivanja već provedena u zemljama poput Finske ili Kanade s dobrim rezultatima.
Foto: Fotolia - Ploygraphic
