definicija filozofije kao znanosti
Otkad je čovjek čovjek, sjeo je da razmišlja o podrijetlu svemira, značenju stvari i vlastitom postojanju. O tome govorimo kad se pozivamo filozofija, što etimološki znači "ljubav prema mudrosti" i koja čini metodičku praksu ovih razmišljanja. Iako dijeli krajnje propitivanje ljudskog postojanja s religijom, filozofija se temelji na kritičkom i sistematiziranom rasuđivanju, otvorenom za raspravu i preoblikovanje. Međutim, raspravljalo se o tome je li Filozofija kao znanost, s obzirom na odsutnost eksperimentalnih ili empirijskih sadržaja koji karakteriziraju tradicionalne činjenične znanosti.
Međutim, treba napomenuti da se filozofijom može baviti u bilo kojem kontekstu, ali njezino najsistematičnije izvršavanje je ono što danas znamo kada je proučavamo kao znanost. Iako neki pripisuju podrijetlo filozofske studije Egipćanima, prvi filozofi koji su imali stvarne reference su, naravno, Grci i poznati su kao "predsokratovci". Od sada i slijedeći različite struje, upoznat ćemo Platona, Sokratovog učenika (od kojeg nije sačuvan nijedan pisani dokument, a poznat je samo po platonskim referencama), koji će prvu filozofsku opoziciju naći u Aristotela. Platonski tekstovi omogućili su nam da prepoznamo sistematizaciju sokratskog znanja, tipičnu za rani sjaj Atene, za razliku od cjelovitih aristotelovskih djela koja su obilježila velik dio filozofskih koncepata drevnog svijeta, uključujući i kasnije Rimsko carstvo.
Srednji vijek zasigurno je bio mračno razdoblje za prakticiranje ovih meditacija, iako je jedan od njegovih najviših predstavnika bio Sveti Toma Akvinski, kršćanski redovnik koji je, osim toga, želio dokazati postojanje Boga kritičkim ispitivanjem. Prikladno je naglasiti da je sveti Toma s iznimnim uspjehom pokušao primijeniti Aristotelov način rada u svjetlu svoje vjere u kršćanstvo, što je dovelo do poziva Tomistička filozofija, koji je i danas jedan od stupova koje ova znanost najviše primjenjuje na Zapadu.
Vjerojatno je da je, kad čujete za filozofiju, ova disciplina povezana s najsuvremenijim proučavanjem ove znanosti. Možda ste čuli nešto o Descartesu, Lockeu, Humeu ili Kantu, svi oni su veliki eksponenti filozofije koja se temelji ili na razumu (i zato se neke nazivaju racionalistima) ili iskustvu (a oni se nazivaju empiričari). Obje su struje obilježile putove različitim konvergencijama ili razilaženjima tijekom modernog doba, čiji se odjek još uvijek primjećuje u filozofskom znanju sadašnjeg vremena. Međutim, kasnonovovjekovna filozofija približava nam se i ona uključuje njemačke mislioce poput Hegela, Engelsa i Nietzschea. Potonji je započeo egzistencijalističku fazu discipline, postajući revolucionarni filozof, često pogrešno protumačen, posebno od strane totalitarnih europskih pokreta 20. stoljeća. Upravo je u tom stoljeću prevladavala segmentacija filozofije na puno specifičnije grane poput fenomenologije, egzistencijalizma, hermeneutike, strukturalizma i poststrukturalizma. Ova progresivna složenost doktrina motivirala je različite aspekte Filozofija danas su postali znanosti s vlastitim entitetom, a među njih se među mnoge mogu ubrojiti metafizika, ontologija, kozmologija, logika, gnoseologija, epistemologija, etika i estetika. Filozofija je također pronašla svoju primjenu u proučavanju matematike, društvenih znanosti i mnogih drugih, posebno u onim disciplinama u kojima su čisto empirijski znanstveni sadržaji stopljeni s naglašenom komponentom moralne ili kulturne prirode, kao što je to slučaj s medicinom.
Zauzvrat, ovdje vrijedi spomenuti da povijest filozofije Kao što znamo, prati se iz koraka kojima je ova znanost prešla na zapadu. Stoga, da bismo se pozabavili filozofijom u njezinoj punini, moramo se pozabaviti svime što se događalo tijekom ovih stoljeća na Istoku, gdje možemo pronaći velike filozofe poput kineskog Konfucija. Stoga su brojni vjerski i mistični pokreti u Aziji iznjedrili opsežne filozofske struje, poput spomenutog konfucijanizma i različitih aspekata koji su, s različitim nijansama, nastali u Japanu ili Kini. S druge strane, indijski potkontinent nesumnjivo je duboka filozofska kolijevka, u kojoj su različite kulture iznjedrile složene filozofske škole koje su stoljećima obilježavale kulturu Indije i susjednih naroda.
