što je sloboda štovanja »definicija i pojam
Poznata i kao vjerska sloboda, smatra se temeljnim pravom. Sastoji se od mogućnosti odabira bilo koje vrste vjerskih uvjerenja, kao i od mogućnosti ne odabira bilo kojeg i proglašenja ateistom ili agnostikom.
Riječ je o prepoznavanju da svakog pojedinca treba poštivati zbog njegovih vjerskih uvjerenja i praksi. To implicira da nikoga ne treba prisiljavati da se odrekne svojih uvjerenja ili bude žrtva neke vrste prisile u tom pogledu.
Demokracija i sloboda štovanja
Demokracija kakvu danas razumijemo relativno je nedavna stvarnost, jer joj je najbliže podrijetlo iz Francuske revolucije 1789. Upravo je u ovom povijesnom kontekstu proglašena Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Ovaj tekst naglašava temeljnu ideju, slobodu. U tom se smislu sloboda shvaća kao mogućnost činjenja svega što ne šteti drugima.
Očito je da se ovo poimanje slobode može projicirati na vjerska uvjerenja.
Nepoštivanje vjerskih ideja značilo bi suprotstavljanje slobodi izražavanja, temeljnom aspektu bilo kojeg demokratskog političkog sustava. Valja napomenuti da se demokracija temelji na jednakosti svih pojedinaca i, paralelno s tim, na idejama pluralnosti i tolerancije. U tom smislu ne bi bilo pluralizma ili tolerancije da se vjerska uvjerenja ne mogu javno izražavati s potpunom slobodom.
Sloboda štovanja je temeljno pravo koje još uvijek nije stvarnost u svijetu
U Univerzalnoj deklaraciji o ljudskim pravima iz 1948., posebno između članaka 18. i 21., navodi se da se vjera pojedinca mora poštivati, bilo u privatnoj ili u javnoj sferi. Isto tako, priznaje se pravo na promjenu vjere.
Stoljećima je inkvizicija progonila sve one koji su prakticirali svoja vjerska uvjerenja suprotstavljena katoličanstvu. Svatko tko je vjerovao u doktrine koje Crkva nije prepoznala i izražavao ih privatno ili javno, smatrao se heretikom i za to bi mogao biti suđen i kažnjen (uobičajena kazna za herezu bila je izopćenje).
Sveti ured ili inkvizicija započeli su putovanje Europom tijekom srednjeg vijeka i napokon stigli do Latinske Amerike
Ako povijest Meksika uzmemo za referencu, ona je obilježena napetim odnosima između crkve i države (Cristeroski rat između 1926. i 1929. jasan je primjer borbe za moć između religije i politike).
U današnjim zapadnim demokracijama sloboda vjeroispovijesti više nije problem, jer svi ustavni tekstovi ističu potrebu poštivanja bilo koje vjerske doktrine. Međutim, represija iz vjerskih razloga stvarnost je u zemljama poput Sjeverne Koreje, Pakistana, Somalije, Afganistana, Sirije ili Sudana.
Procjenjuje se da je više od 200 milijuna kršćana progonjeno širom svijeta.
Foto: Fotolia - nikiteev
