definicija prehrambene mreže
Koncept prehrambene mreže primjenjuje se na prirodni fenomen kroz koji se različita živa bića međusobno povezuju iz životnog ciklusa koji podrazumijeva da se neki hrane drugima kako bi preživjeli. Riječ trofički potječe iz grčkog jezika u kojem je trofos, što znači hrana. Stoga je prehrambena mreža ili lanac spoj različitih karika koje se spajaju iz potrošnje da bi preživjele. Budući da se nitko ne hrani samo ili posebno ljudskim bićem, ono se obično stavlja na kraj prehrambene mreže jer ono, kao svejed, troši sve vrste živih bića i nitko ne ovisi o njemu da bi preživio.
Mreža s hranom ima nekoliko točaka koje se više ili manje ponavljaju u svim slučajevima, iako s varijacijama. Načelo svake prehrambene mreže ili lanca je ono koje zauzimaju biljke svih vrsta. Ta su živa bića autotrofi, tj. Proizvodeći vlastitu hranu, prve su karike u lancu, budući da druga živa bića ovise o njima da bi se prehranila. Biljke, povrće i drveće autotrofi su jer uzimaju prirodne elemente kao što su voda, svjetlost ili ugljični dioksid kako bi ih transformirali u hranu koju unutra prerađuju. Dakle, biljke, živeći vlastitim sredstvima, omogućuju tim biljojednim životinjama da se i same hrane i nastave egzistirati.
Biljojedi su obično druga karika u bilo kojoj prehrambenoj mreži, jer oni konzumiraju biljke, zbog čega bi ih trebali smjestiti odmah nakon toga. Te životinje (poput konja, zebri, antilopa, krava ili bivola) slijede mesožderke, one koje jedu meso (na primjer, lav, tigar, vuk, medvjed). Isključivo mesožderne životinje tada se rangiraju na treće mjesto, iako prehrambeni lanac može imati nekoliko zvijeri mesoždera (na primjer, kada se u oceanu veće ribe hrane manjim ribama koje se pak hrane ostalim ribama). Ljudsko je biće smješteno na kraj mreže, budući da može kao hranu konzumirati bilo koji od prethodnih elemenata na uključiv ili isključiv način, ovisno o prehrani.
