definicija aritmetičke sredine

Rezultat koji proizlazi iz dodavanja vrijednosti i njihovog dijeljenja s brojem dodataka koji sudjeluju

Na zahtjev Matematika i od Statistika, Aritmetički prosjek, u narodu poznat i kao prosjek, ispostavilo se da je konačni skup brojeva koji je jednak zbroju svih vrijednosti podijeljenih s brojem dodanih dodataka.

Ako je dotični skup slučajni uzorak, kako su određene osobe u statističkoj populaciji, nazvat će se sredinom uzorka i postat će jedna od glavnih statistika uzorka.

Na primjer, ako želim znati aritmetički prosjek ili prosjek koji imam iz određenog predmeta u školi ili na fakultetu, moram samo dodati brojeve svake ocjene koje sam stekao na ispitima i podijeliti ih s brojem testovi, to jest, ako su moje ocjene tijekom godine bile 4, 5, 7, 8 i 10, aritmetička sredina ili prosjek u pitanju bit će 6,80.

Kad god želimo dobiti prosjek, moramo imati dvije veličine od kojih možemo precizno postići njihovu sredinu. Uvijek će nam trebati druge brojke jer se brojka ne može usredsrediti sama sa sobom.

U slučaju da postoji nekoliko brojki, moramo ih, kao što rekosmo, dodati svima, a zatim podijeliti s brojem uključenih brojeva, odnosno ako ih je bilo pet, podijeliti ih s tim brojem.

Koristi se u klimi, gospodarstvu, ljudskim resursima i za statistiku

A isti postupak koji smo spomenuli može se prenijeti samo na druga područja i probleme radi preciznog dobivanja prosjeka, uključujući temperature. Ispada da je vrlo uobičajeno da se po nalogu vremena izračunaju prosječne temperature tijekom sezone u godini. Tada se dodaje temperaturi tijekom razdoblja, a zatim ih dijeli kako bi se postigao prosjek koji će postojati tijekom tog proučavanog vremena.

Također u ekonomiji i financijama, prosjek se koristi za poznavanje prosjeka dobiti ili gubitka poduzeća, za stopu inflacije koja utječe, između ostalog, na gospodarstvo neke zemlje, troškove života.

A na radnom mjestu prosjek ili aritmetička sredina obično se koriste za izračun izračuna povezanih s danima koje je zaposlenik odradio i tako zna koliko je dana zapravo radio i može izvršiti plaćanje koje odgovara njegovom radu.

S druge strane, aritmetička sredina široko se koristi za obavljanje statistike u osjetljivim sektorima, a nakon što se saznaju rezultati, moguće je razviti i primijeniti politike usmjerene na rješavanje problema u tim područjima. Razmislimo o obrazovanju, da bismo znali je li razina znanja predmeta dobra ili loša, može se postići prosjek ocjena koje studenti dobiju i tako znati jesu li na dobroj razini ili ne, te ako je potrebno provesti mjere da ga poboljša.

Jedan od nedostataka aritmetičke sredine je taj što će se modificirati tim ekstremnim vrijednostima, odnosno vrlo visoke vrijednosti teže je povećati, a naprotiv one preniske imaju tendenciju da je smanje, što je, naravno, prilično štetno. budući da možda više neće biti reprezentativno.

Svojstva ovog stanja navode da će aritmetička sredina skupa pozitivnih brojeva biti jednaka ili veća od geometrijske sredine, koja je n-ti korijen umnoška brojeva, a s druge strane da će aritmetička sredina biti između te maksimalne vrijednosti i minimuma dotičnog skupa podataka.

Dakle, moramo jasno reći da se rezultat koji nam donosi prosječni izračun nečega neće uvijek poklapati sa stvarnošću i zato se govori u smislu prosjeka.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found