definicija radnog prava
Zakon o radu relativno je mlada grana prava u usporedbi s drugim granama jer se pojavila tek u 20. stoljeću nakon dugogodišnjih prosvjeda i zahtjeva sektora rada koji su zahtijevali bolje uvjete rada, stabilnost i sigurnost. Ne možemo zanemariti da je Industrijska revolucija imala puno veze s razvojem ovih zakona, jer je, naravno, pojava strojeva stvorila razne probleme između zaposlenika i poslodavaca koji se nikada nisu mogli riješiti u korist zaposlenika, posebno kada je riječ o pogođena radna prava jer nije postojao propis koji je utvrđivao prava i obveze koje je svaka stranka imala u odnosu zaposlenik-poslodavac. Trenutno svi poslovi podliježu uvjetima navedenim u ugovoru o radu koji su potpisali zaposlenik i njegov poslodavac, uključujući trajanje radnog dana, funkcije koje će zaposlenik obavljati, naknadu koju će dobiti, među glavnima . U međuvremenu, radno zakonodavstvo sadržavat će se u radničkom statutu gdje su utvrđeni svi uvjeti koje radnik, poslodavac i država moraju ispunjavati i poštivati, koji u tome također ima svoj dio, posebno u onome što odgovara osiguranju da ovi se propisi poštuju na usklađen način i kada se ne nude jamstva i pomoć kako bi radnik ili poslodavac to mogao potražiti. Zakonodavstvo o radu izuzetno je važno i radnicima se uvijek preporučuje da ga znaju kako bi tvrdili što im odgovara, ali i kako bi znali koje su njihove obveze prema onome tko ih zapošljava.
Zakonodavstvo o radu razumijevamo kao skup zakona i propisa kojima je cilj regulirati radne aktivnosti, bilo s obzirom na prava radnika, kao i na njihove obveze te iste za poslodavca. Norme koje reguliraju radne odnose i sve svojstvene radu i njegove nepredviđene okolnosti
Relevantnost da zaposlenik i poslodavac poznaju i poštuju ovu uredbu
Zakon o radu razlikuje dvije instance: individualni zakon i kolektivni zakon.
Iako prvo predstavlja sve što ima veze s određenim pravima zaposlenika ili radnika, na primjer, brojem sati, minimalnom plaćom, mogućim licencama itd., Kolektivno pravo ima veze sa brojem sindikata .
Sindikat nastaje kao udruga koja bdije nad pravima radnika i pravom na štrajk
Sindikat je društvena organizacija koja nastaje radi obrane prava radnika u određenoj grani ili području rada, a danas se smatra pravom radnika da se udružuju unutar jednog od tih sindikata kako bi ostvarili svoja prava.
Zajedno sa likom sindikata, zakon o štrajku ili prosvjedu također je utvrđen u kolektivnom zakonu o radu.
Kada radnik ili njegov sindikat nisu zadovoljni uvjetima rada, na primjer primljenom naknadom ili nekom drugom situacijom, poput nedostatka sigurnosti posla, mogu provesti štrajk koji se sastoji od prestanka rada za vremensko razdoblje koje će ceh odlučiti.
Često je popraćena mobilizacijom prema ministarstvima ili tajnicima rada s ciljem približavanja zahtjeva i učinka zahtjeva vidljivim državnim vlastima.
Poznavanje radnog zakonodavstva pomaže radniku da može potraživati svoja prava u slučaju da ih se ne poštuju.
U tom smislu uspostavlja neke vrlo važne elemente pri zasnivanju radnog odnosa: potrebu da on bude dobrovoljan (to jest, da niti jedna strana ne može biti prisiljena održavati taj odnos, kao što se to događa na primjer s ilegalnim, ropskim ili servilnim oblicima posao), uz naplatu (koja se odnosi na činjenicu da se za određenu vrstu djelatnosti radnik mora na neki način platiti plaćanjem), ovisan (ovo uspostavlja neraskidiv odnos između obje strane, odnos zbog kojeg radnik ovisi o poslodavac da primi isplatu, a poslodavac ovisi o radniku da dobije plod ili rezultat njegove akcije).
Zabrana dječjeg rada i bilo koje drugo pitanje koje ugrožava stabilnost i udovicu radnika
Moramo reći da postoje oblici rada koji su apsolutno zabranjeni i, na primjer, kažnjeni u radnom zakonodavstvu, premda ih, nažalost, nije moguće definitivno iskorijeniti iz svijeta, takav je slučaj dječjeg rada, nesigurnog rada uvjetima kojima su podvrgnuti neki radnici i danima koji prelaze osam sati dnevnog rada.
U nerazvijenim zemljama dječji rad vrlo je prisutna stvarnost koja boli, jer djeca, umjesto da se igraju ili uče u školi, rade na preživljavanju i pomažu svojim hiper siromašnim obiteljima.
U ovom konkretnom slučaju, države se moraju pozabaviti pokretačima ove situacije kako bi iskorijenile dječji rad, poput siromaštva.
