što je visoko obrazovanje »definicija i pojam
Obrazovni sustav u većini zemalja podijeljen je u nekoliko faza: dojenčad, osnovno, srednje i visoko obrazovanje. Visoko obrazovanje provodi se na sveučilišnoj razini i ima određeno i različito trajanje i strukturu, ovisno o zakonodavstvu svake zemlje.
Kao opće pravilo za pristup srednjem obrazovanju, provodi se prethodni pristupni test. Studenti koji ga polože mogu položiti sveučilišno akademsko obrazovanje po svom izboru, iako je ocjena stečena na prijemnim ispitima presudna za kvalificiranje za određene studije.
Srednje obrazovanje zauzvrat se sastoji od niza stupnjeva, obično stupnja (tradicionalni prvostupnik), nakon kojeg slijedi magisterij i mogućnost doktorata.
Svrha visokog obrazovanja
Iz individualne perspektive, visoko obrazovanje studentu pruža akademsko obrazovanje za pristup tržištu rada. U tom smislu proučava se niz obveznih predmeta i drugih izbornih predmeta s ciljem obavljanja s njima povezane profesije. Prije početka sveučilišnog obrazovanja student mora procijeniti dva relevantna pitanja: svoj profesionalni poziv i osobne interese te situaciju na tržištu rada u odnosu na odabrani studij.
U okviru visokog obrazovanja provodi se istraživački zadatak koji je povezan s društvom. To u osnovi znači da sveučilišno istraživanje nadilazi stjecanje diplome ili određenog projekta, budući da cijelo društvo ima koristi od znanja stečenog u istraživačkom zadatku.
Relevantni aspekti
Visoko obrazovanje traje najmanje tri godine i može se produžiti još nekoliko godina. Ova okolnost implicira da student mora imati precizne informacije o raznim aspektima: razlici između javnog i privatnog sveučilišta, politici stipendiranja, proučavanju jezika ili potvrđivanju sveučilišne diplome u drugim zemljama.
Tradicionalno akademsko obrazovanje značajno se promijenilo posljednjih godina, a danas su široko rasprostranjeni beskontaktni programi, razmjena studenata između sveučilišta ili produženje studija u drugim zemljama.
Visokim obrazovanjem mora upravljati intelektualna strogost, akademska sloboda učitelja i moralne vrijednosti koje prožimaju akademsko znanje. S druge strane, moraju se uključiti obrazovne metode temeljene na inovacijama, kao i pristupi koji promiču kritičko razmišljanje i kreativnost.
Fotografije: iStock - Christopher Futcher / ismagilov
