definicija filozofije
Filozofija je znanost koja se bavi odgovorima na velika pitanja koja čovjeku otkrivaju kako biti ishodište svemira ili čovjeka, smisao života, između ostalih, kako bi postići mudrost a sve će se to postići provedbom koherentne i racionalne analize koja će se sastojati od pristupa i odgovora na svako pitanje koje nam se dogodi, na primjer, što je čovjek, što svijet, što mogu znati, što mogu se nadati takvom nečemu.
Razumijevanje povijesti tog pojma i vodećih umova
U odnosu na podrijetlo ove discipline (i oslanjajući se na ono što je u to vrijeme držao Isocrates, Platonov suvremenik), filozofija je rođena u Egiptu, iako bi to bili oni veliki mislioci zlatnog doba antičke Grčke, kao što je npr. Sokrat, Platon i Aristotel koji su se najviše isticali u raznim filozofskim raspravama koje su se tada pojavile; za njih je razlog filozofiranja bio zbog zaprepaštenja koje su stvorile neke okolnosti.
Ističe se važan doprinos svetog Tome Akvinskog koji je nastojao sistematizirati Aristotelovu filozofiju u okviru kršćanske misli.
Tada bi, već u moderno doba, René Descartes došao proširiti osnove svojom metodičkom sumnjom kao metodom odgovaranja na velika pitanja čovječanstva i Jaspersa, koji je na mjestu suprotstavljanja svima njima, nametnuo filozofiranje iz sukcesije ekstrema situacije poput smrti. I naravno, podugačka lista nastavila se kroz povijest s Kantom, Hegelom, Marxom i Wittgensteinom, među najistaknutijima.
Grane koje proizlaze iz filozofije: metafizika, epistemologija, etika, estetska logika
Dakle, ne baveći se jednom temom, već nekoliko njih, filozofijom Podijeljen je u nekoliko grana koje će se posebno baviti odgovaranjem na određene probleme.
Tako na primjer metafizika bavi se isključivo bićem, njegovim načelima, temeljima, uzrocima i svojstvima, gnoseologija, s druge strane, znanja, njegove prirode, opsega i podrijetla, etika, morala i ljudskog djelovanja; the estetski, suštine i percepcije ljepote i konačno logika koja pokušava rasvijetliti ispravna razmišljanja i ona koja to nisu.
Pored ovih raznolikih grana koje se usredotočuju na filozofiju na različite aspekte ljudskog znanja, postoje filozofske škole koje su nastale iz različitih velikih zemaljskih kultura. Stoga je moguće istaknuti da su, uz našu priznatu zapadnjačku filozofiju, azijske civilizacije izrodile i velike filozofe s manjim ili većim odjekom u današnjim vremenima globalizacije. I Kina i Indija pridonijele su egzistencijalnim linijama mišljenja. Na isti su način velike religije, posebno kršćanstvo, dale svoj doprinos cjelovitim filozofskim školama različitog utjecaja na modernu misao, koje su u mnogim prilikama prelazile specifične okvire svake od tih religija.
Daleko od toga da je znanost rezervirana za "odabrane" ili određene znanstvenike, filozofija je otvorena disciplina namijenjena široj javnosti.
Kao i druge varijante modernih znanosti, širenje općih koncepata filozofije znanstvenom popularizacijom najprikladniji je način da se to znanje prenese svim zainteresiranim.
Subjektivna komponenta Filozofija i, posljedično, zbog mogućnosti nepoštivanja pravilne sistematizacije znanosti. Međutim, unatoč činjenici da su osobno iskustvo i prethodno znanje stupovi za proučavanje i produbljivanje ove discipline, filozofija nije izuzeta od strogosti koju vrijedi primijeniti na sve društvene i ljudske znanosti; U tom kontekstu postoje brojne zajedničke točke sa sociologijom, psihologijom i drugim sličnim granama.
No, unatoč podjelama koje svoje značenje nalaze samo u praktičnom i naručnom pitanju, filozofija će, u onoj tipičnoj karakteristici stalnog ispitivanja, zapravo biti ta koja će izazvati svako od ovih pitanja usmjerenih na postizanje šire vizije i kontekstualne ljudsko biće u njegovom osobnom, biološkom i socijalnom okruženju.
