definicija nade

Nada se definira kao jedan od najpozitivnijih i najkonstruktivnijih osjećaja koje čovjek može iskusiti. Nada je onaj osjećaj koji tjera pojedinca da izgradi situaciju poboljšanja ili blagostanja prema bližoj ili daljoj budućnosti. To će reći, osoba ima potpuno povjerenje da će se dogoditi ili će se dogoditi ono što očekuje. Da bi takav osjećaj bio prisutan, osoba mora imati optimističan stav, pretvarajući tada nadu u nešto bolje, nešto što će, naprotiv, biti vrlo teško osjetiti u slučajevima depresije, tjeskobe ili tjeskobe.

Za razliku od optimizma, nada je vrsta osjećaja koja se uglavnom javlja u određenim i specifičnim situacijama, dok je optimizam prilično stalan stav prema načinu na koji se događaji odvijaju u nečijem životu. Nada se može pojaviti i nestati u skladu s okolnostima, a iako se smatramo nadom u rješavanju određenog problema, možda se nećemo osjećati isto kad se okolnosti promijene. Nada se tada opisuje kao stanje duha, a ne kao stav prema životu, iako se obje stvari (nada i optimizam) mogu nadopunjavati.

S vjerskog gledišta, nada nije samo stanje duha, već je i jedno od tih tri teološke vrline koje postavlja katolička religija, a koje je Bog, zajedno s vjerom i milosrđem ili ljubavlju, dao čovjeku tako da je ovo njegov odraz na Zemlji. Ovdje nada prestaje biti fizički osjećaj radosti ili zadovoljstva da bi postala milost koju svi moramo prepoznati u svojim intimnim srcima i staviti je u službu izgradnje boljeg sutra.

Jedan od najvažniji katolički teolozi i filozofi u povijesti, sveti Toma Akvinski Definirao ju je kao onu vrlinu koja predisponira i omogućuje pouzdanog pojedinca i tada će imati punu sigurnost da će moći postići vječni život koji mu je Bog obećao.

Također je vrijedno napomenuti da su ove tri teološke kreposti, zajedno s glavnim vrlinama umjerenost, pravda, čvrstina i razboritost čine jedinstvo koje idealno definira kršćanskog čovjeka.

U tom će smislu biti i druga strana nade očaja To neće implicirati samo odsustvo nade, već i osjećaj bijesa i bijesa, odnosno nema nade, a državu prati bijes.

Nadati se također može pristupiti s nestvarnog ili fantazijskog stajališta. To se događa kada smo u nazočnosti ljudi koji razviju visoku razinu lažne nade da upravljaju svojim svakodnevnim životom. Te lažne nade često karakterizira nedostatak stvarnosti ili neprikladnost u svakodnevnom životu, što može lako navesti osobu da pretrpi sve vrste razočaranja, iznenađenja i razočaranja. Postoje i pojedinci koji svojim drugima svojim postupcima i ponašanjem oslobađaju lažne nade da će, naravno, kada otkriju sebe, osobu koja im je ukazala povjerenje uvući u stanje razočaranja.

U međuvremenu, možemo naći koncept nade koji integrira još jedan važan koncept našeg jezika i koji je široko rasprostranjen, takav je slučaj Životni vijek.

To će se zvati prosječni broj godina koje ukupno stanovništvo živi u određenom vremenskom razdoblju. Treba imati na umu da se razlikuje spol, odnosno spolovi, ženski i muški, mjere se odvojeno, da bi se, naravno, dobile specifične informacije na temelju broja godina koje svaki spol živi.

Na životni vijek također će utjecati čimbenici poput higijena koju treba prakticirati, kvaliteta zdravstvene zaštite, ratovi, između ostalih.

Mjerenje provedeno 2010. godine pokazalo je da je očekivano trajanje života između 69 i 64 godine, iako obično varira ovisno o mjestu koje se opaža na planetu, jer na primjer u Sjeverna Amerika i Europa imaju gotovo 73 godine, a na afričkom kontinentu ništa više od 55 godina.

A Esperanza je također vlastita imenica koja odgovara ženskom rodu. Latinskog je podrijetla i precizno znači želju za boljom budućnošću.


$config[zx-auto] not found$config[zx-overlay] not found