definicija osmerokuta, eneagona, deseterokuta
Poligon je ravna geometrijska figura koja je ograničena različitim spojenim segmentima.
Svaki od njih čine stranice ili segmenti, vrhovi ili točke sjedinjavanja stranica i kutova, to su prostori nastali između dviju zraka koje su ujedinjene u točki.
Što se tiče njihove klasifikacije, dijele se na pravilne i nepravilne (ako su sve stranice i kutovi jednaki, to je pravilni poligon). Drugi način klasifikacije je prema broju strana koje predstavljaju. Osmerokut, enegon i deseterokut su poligoni koji imaju osam, devet, odnosno deset stranica.
Osmerokut
Ova je geometrijska figura pravilna kad su joj stranice i kutovi podudarni, odnosno jednaki.
Svi su joj kutovi 135 stupnjeva, a u njegovoj unutrašnjosti moguće je oblikovati osam trokuta.
Da biste izračunali njegov opseg, možete pomnožiti duljinu stranice s osam. Da bi se izračunalo njegovo područje, opseg se mora pomnožiti apotemom podijeljenom s dva (apotema je udaljenost između središta mnogougla i središnje točke koja se nalazi sa svake strane figure).
Kao i ostale figure, moguće je nacrtati savršeni opseg kroz unutarnju ili vanjsku stranu. Ako stranice ovog poligona međusobno nisu jednake, osmerokut je nepravilan.
Eneagon ili nonagon
Kao što i samo ime govori, ovaj geometrijski lik ima devet stranica i devet vrhova.
Ako su sve njegove stranice iste duljine i unutarnji kutovi jednaki, to je pravilna figura. Svaki njegov kut je 140 stupnjeva.
Pomnožimo li duljinu svake stranice s devet dobivamo opseg. Očito, eneagon može biti nepravilan.
Dekagon
Grčki prefiks deca ukazuje da ova brojka ima deset jednakih stranica.
Ovaj poligon također ima deset vrhova, deset kutova i trideset i pet dijagonala.
Za izračunavanje njegove površine potrebno je znati duljinu njegovih stranica ili duljinu apoteme.
Iznad matematike
Različiti geometrijski likovi osnovni su "alati" tehničkog crtanja i koriste se za planiranje arhitektonske konstrukcije ili za projektiranje svih vrsta predmeta svakodnevnog života. Isto tako, priroda predstavlja vrlo jedinstvene geometrijske oblike, poput šesterokutnog oblika saća pčela ili nekih anatomskih struktura životinjskog i biljnog carstva.
Geometrijski obrasci u prirodi poznati su kao fraktali. Poznavanje fraktala vrlo je korisno u seizmologiji, biologiji ili u bilo kojem obliku zemaljskih mjerenja. Poznavanje fraktala omogućilo nam je da bolje razumijemo poredak prirode.
Foto: Fotolia - ngaga35
