definicija katastrofizma
Katastrofa je događaj velike veličine koji je popraćen razornim posljedicama. Pojam katastrofizam koristi se u dva različita konteksta. S jedne strane, to je znanstvena teorija koja pripada području geologije, a s druge strane osobni stav.
Teorija katastrofizma
U 19. stoljeću francuski znanstvenik Georges Cuvier tvrdio je da se promjene u prirodi događaju kao posljedica neke vrste katastrofe, bilo da su to poplave, glacijacije, klimatske promjene ili druge transformacije.
Ovi prirodni fenomeni s velikim utjecajem generiraju posljedice, poput izumiranja vrsta, migracija itd. Ova se teorija temeljila na znanstvenim opažanjima poput usporedbe fosilnih ostataka. Istodobno, teorija katastrofizma bila je suprotstavljena kršćanskoj viziji, jer prema Bibliji velike katastrofe nastaju božanskom intervencijom.
Na temelju studija koje je proveo Cuvier, geolozi su analizirali zemljine slojeve i smatrali da je katastrofalna teza pogrešna, budući da su procesi transformacije koji su se događali tijekom vremena bili progresivni i jednoliki. Stoga su katastrofizam i uniformistizam dvije suprotstavljene teorije koje pokušavaju objasniti kako su se dogodile geološke transformacije.
Drugim riječima, obje teorije objašnjavaju kakva je bila povijest Zemlje.
U 20. stoljeću razvila se nova paradigma, neokatastrofizam. Ova nova vizija sinteza je dviju prethodnih, jer objašnjava zemaljsku evoluciju iz interakcije između katastrofalnih pojava i jedinstvenog procesa geološke transformacije.
Fatalistički stav
Ako netko vjeruje da će sve ići po zlu ili smatra da bi se u bilo kojem trenutku mogao dogoditi neki tragični fenomen koji ugrožava čovječanstvo, može se reći da je ta osoba katastrofalna. Ova vrsta ideje nema racionalnu osnovu, to je jednostavno način razumijevanja života. Moglo bi se reći da katastrofa ima dozu fatalizma i pesimizma. U tom je smislu vitalistički i optimistični pojedinac antiteza katastrofičara.
Na kraju, valja napomenuti da neke vjerske skupine i pseudoznanstveni trendovi potvrđuju da će se u manje-više bliskoj budućnosti dogoditi velike katastrofe koje će promijeniti tijek čovječanstva. Apokaliptične vizije bile su vrlo popularne tijekom srednjeg vijeka, posebno tijekom Crne kuge 1348. godine, budući da je smrt milijuna ljudi objašnjena kao božanska kazna, a ne kao logična posljedica zarazne bolesti.
Foto: Fotolia - Jurgen Falchle
