definicija pretka
Riječ predak koristi se za prethodnu jedinku u našoj obitelji, onu od koje potječemo, odnosno onu koja je živjela u vremenu prije našeg ili koja je rođena prije nas, ali nam je vjerojatno suvremena.
Iako nas ideja "pretka" obično tjera da razmišljamo o ljudima koji pripadaju našoj obitelji ili grupi rođaka iz mnogih prethodnih generacija, naš isti otac ili majka već djeluje kao naš predak i u genetskom smislu i u socijalnom i kulturnom smislu.
Sada se s tim pojmom možemo odnositi na pretke pojedinca, ali i na ljude, zajednicu ili vrstu, i da su kao takvi podrijetlom potomci.
Prenosi genetski i kulturni identitet
Uvijek nam ljudski predak nasljeđuje genetski i kulturni identitet koji će se naravno prenositi fizički, ali i usmenim putem i dokumentima.
Predak može biti i onaj koji je započeo liniju podrijetla u kojem se pojavljujemo, kao i osoba neposredno prije nas. Predak je netko tko je prije nas s kim održavamo genetsku i socijalnu vezu neuništive zajednice. To je tako na individualnoj razini, ali predak može biti i zajednički predak mnogih obitelji koje se vremenom razgranaju. Može se čak govoriti o zajedničkom pretku cijelog čovječanstva i tu se linija podrijetla mora okretati do početka, kada su prvi hominidi počeli pokazivati razlike s majmunima.
Odnosi koje uspostavljamo s našim precima
Odnos koji osoba može uspostaviti sa svojim precima javlja se na mnogim razinama. U prvom je redu genetska veza ona koja je uistinu neuništiva jer se takve informacije (sadržane u DNK) ne mogu mijenjati, mijenjati ili zaboraviti. Ostaje isti bez obzira na društvene ili kulturne promjene koje se događaju između takvih ljudi. Drugo, veza se jača tako što postaje socijalna i kulturna veza jer tamo osoba postaje svjesna postojanja veze i može je nastojati održati ili prekinuti barem u svakodnevnoj praksi.
Čovjeka je uvijek zanimalo raspitivanje o svojim precima
Potraga u odnosu na pretke nešto je što je uvijek zanimalo čovjeka jer, osim što mu omogućuje razumijevanje društvene skupine kojoj pripada, na primjer vlastite obitelji, ono je što mu daje općenitiji identitet i povijest razina, to je na razini vrste, recimo. To je ono što ga razlikuje od ostalih i što mu daje prostor pripadnosti u koji se može integrirati na brojne načine i aspekte, zato je to oduvijek bila tema od interesa i istraživanja toliko relevantna za ljudsko biće.
Fokus koji znanost usmjerava na naše pretke, kao ljudsku vrstu, ima namjeru otkriti odakle dolazimo i na način da nam znanje također omogućava da danas objasnimo i kvantificiramo sve ono što smo napredovali kao vrsta.
Ista se stvar više-manje događa na individualnoj razini, ljudi, nas također zanima točno znati odakle dolazimo i za to moramo zaroniti u znanje predaka koji su činili i činili našu obitelj.
Procjena i štovanje predaka u prošlosti
U dalekoj prošlosti preci su uživali izvrsnu vrijednost, čak su se i rituali i kultovi provodili kako bi se prepoznala ta vrijednost, a također im se jamčio život izvan ovog svijeta. Na primjer, među Rimljanima je kult obiteljskih predaka znao biti vrlo popularan i uobičajen u ovoj civilizaciji i da je dodan već tradicionalnim i klasičnim bogovima.
Trenutno kult predaka nije toliko ponavljan, u zapadnom svijetu praktički ne postoji, iako je u civilizacijama poput Indije i Istoka još uvijek na snazi.
Nažalost, danas, osim u upravo spomenutim kulturama, nema velike zahvalnosti za starije osobe, naše neposredne pretke, već upravo suprotno, postoji velika diskriminacija starih, kad bi se trebalo dogoditi suprotno, cijeniti one godine koje oni držite i prevedite kao stečeno iskustvo koje je vrlo dragocjeno prenijeti najmlađima.
