definicija znanja

Riječ znati koristimo ga opsežno u našem jeziku za označavanje mudrost, znanje koje netko ima o nekoj temi, temi ili znanosti.

Znanje i mudrost koje osoba ima o nekoj temi ili temi

Njegovo znanje nema granica.”

Kad netko nešto zna, odnosno naučio je znanje, moći će donijeti ispravne i korisne odluke koje bi bez tog znanja bile praktički nemoguće.

Ljudska sposobnost velike vrijednosti

Nesumnjivo je da je znanje suštinska karakteristika ljudske rase, kojoj se pristupilo iz različitih perspektiva fizičke i društvene znanosti.

Pružanje znanja ima vrlo važnu vrijednost u našem društvu jer će upravo oni moći otvoriti vrata u bolju budućnost; znanje nas, kao što smo rekli, izvodi iz neznanja, ali također nam daje sposobnost da probleme rješavamo na zadovoljavajući način.

Znanje, odnosno znanje o nečemu čovjek može postići svojim iskustvom, odnosno kontaktom s poznatim, stečenim obrazovanjem, odnosno stječe poučavanjem da mu netko daje praktična i teorijska znanja o temu ili stvarnost.

Treba napomenuti da živa bića stječu znanje i znanje o našem okruženju zahvaljujući fakultetima kao što su: vegetativni, osjetljivi i racionalni.

U međuvremenu, kod ljudi racionalna sposobnost proizvodi znanje pojmovima, čineći jezik održivim, a također i svijest o tome što je istina.

Vrijedno je spomenuti da je to znanje putem koncepata održivo kod muškaraca samo zahvaljujući sposobnosti razumijevanja.

Sad nam i iskustvo ljudima daje znanje i znanje, iako je to prilično subjektivno znanje onoga koji to iskustvo pruža.

U slučaju, to će biti istina za onoga tko to živi.

Glavna razlika u znanju pojmovima koje smo spomenuli u gornjim redovima jest ta da su pojmovi koji su nematerijalni, dakle neovisni o iskustvu, sami po sebi očiti podaci.

Izvori znanja

Znanje će se uvijek razvijati u kontekstu, takav je slučaj kulture određenog društva i može doći iz različitih izvora: intuicija (znanje koje nam dolazi odmah iz kontakta s objektom), iskustvo (znanje proizlazi iz iskustva kroz koje se prolazi), tradicija (znanje se prenosi s koljena na koljeno), autoritet (kada znanje polazi iz referentnog izvora u političkim, moralnim, znanstvenim pitanjima) i znanost (niz racionalnih, istinitih i mogućih znanja koja se dobivaju na metodičan način).

Ono znanje je stalna aktivnost i vlastita je pojedinaca i stoga cijelo vrijeme upijamo i obrađujemo informacije koje dobivamo iz svoje okoline.

Prihvaćanje znanja uključivat će različite složene kognitivne procese kao što su: percepcija, senzacija, konceptualizacija, jezik, komunikacija, dedukcija, udruživanje, između ostalog.

Epistemologija je disciplina koja se bavi proučavanjem znanja

Do epistemologija To je proučavanje znanja, jer se s njime upravo bavi filozofska grana.

Ova je znanost odvojena od filozofije i stoga je predmet znanja, uvijek, od milenija, bio prisutan i zaokupljao je čovjeka i filozofiju.

Upravo su se klasični i najpopularniji filozofi posebno bavili objašnjavanjem i analizom kakvog je procesa spoznaje ljudi.

Znanje za Platona i Aristotela

Dakle, dvije su ikone filozofije poput Platona i Aristotela pristupile ovom pitanju iz vlastitih uvjerenja.

Platon je govorio o idealnom svijetu koji su predstavljale ideje i koji pretpostavlja stvarno i istinito, dok je drugi svijet, razuman, prikaz te stvarnosti koja ni na koji način ne pretpostavlja autentično, već upravo suprotno.

Aristotel sa svoje strane razlikuje bit, supstance i nesreće, predlažući realističniju viziju znanja.

S vremenom su i drugi filozofi napredovali u razmišljanjima poput Immanuela Kanta koji će govoriti o fazama u aparatu spoznaje čovjeka.

Suprotstavljeni koncept je neznanje, što podrazumijeva nepostojanje znanja o pitanju, predmetu ili znanosti.

Ostale namjene

A također se riječ know u našem jeziku često upotrebljava za upućivanje na različita pitanja ili situacije kao što su: imati vijesti ili izvjesnost u nečemu, biti specijaliziran za neki predmet, imati vještinu, kao sinonim rezignacije, imati lukavost, okus koji nešto pokazuje, kad jedna stvar nalikuje drugoj, podsjeća nas na nešto.